Porast broja smrtonosnih prometnih nesreća nakon ljetnog pomicanja sata

Znanost 04. velj 202007:42 > 07:44
Ilustracija

Smrtonosne prometne nesreće češće su odmah nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena nego i u jedno drugo doba godine, pokazuje američko istraživanje.

Znanstvenici su proučili podatke o 732.835 smrtonosnih prometnih nesreća od 1996. do 2017. i utvrdili da je rizik za te nesreće oko šest posto veći u tjednu nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena.

Kad se sat ne bi pomicao to bi godišnje spriječilo 28 prometnih nesreća sa smrtnim ishodom, napisao je tim u časopisu Current Biology.

“To je povećanje rizika bilo najviše prijepodne i izraženije u zapadnim područjima vremenskih zona – što je potpuno novo otkriće, iako ne iznenađuje previše”, kaže voditeljica studije dr. Celine Vetter sa sveučilišta Colorado Boulder.

“Svi su ti učinci uočeni kratkoročno što znači da se rizik za prometne nesreće vrati na godišnji prosjek nakon otprilike tjedan dana”, kazala je Vetter.

Ti bi se kratkoročni utjecaji na sigurnost prometa mogli spriječiti ukidanjem prelaska na ljetno računanje vremena, kaže Vetter.

Prijelaz na ljetno računanje vremena povezan je sa zdravstvenim problemima uključujući povećanim rizikom od srčanog udara, nesreća na radu i samoubojstava, naveli su autori studije.

Neka ranija istraživanja također su povezala promjenu sata s nesigurnim prometom i nesrećama no rezultati su tada bili dvojaki.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili podatke iz saveznog sustava za prijavu nesreća sa smrtnim ishodom u svim saveznim državama u kojima se pomiče sat na proljeće.

Sveukupno povećani rizik od smrtonosnih sudara pretvorio se u dodatnih 5,7 nesreća dnevno sa smrtnim posljedicama od ponedjeljka do petka u tjednu nakon pomicanja sata na proljeće, izračunao je tim.

U razdoblju od 22 godine koje je istraživanje obuhvatilo znanstvenici su izračunali da se više od 626 od 8958 smrtonosnih nesreća moglo izbjeći.

Pomicanje sata na proljeće može izazvati učinak poput onog kada zrakoplovom putujemo u druge vremenske zone (jetlag) ili oslabljene funkcije koje su rezultat nasilne promjene bioritma, kaže Vetter.

Jedno od ograničenja istraživanja je to što je znanstvenicima nedostajalo podataka o pojedinim vozačima, primjerice koliko su vremena proveli za volanom do nesreće ili koliko su umorni bili. No uizmajući i to u obzir rezultati sugeriraju da bi vozači trebali poduzeti mjere opreza kako bi smanjili rizik nesreća nakon prijelaza na ljetno računanje vremena, kaže Russell Griffin sa sveučilišta Alabama u Birminghamu koji nije bio uključen u studiju.

“Vaš se bioritam može teško mijenjati i kratkoročno ometanje (rad u noćnoj smjeni, jet-lag ili pomicanje sata) mogu imati učinke od kojih se ne možete odmah oporaviti”, dodaje Griffin. “Kako biste svom tijelu pomogli u tom prijelazu možete koristiti strategije poput zamračenja u domu ranije od uobičajenog, pomicanja vremena obroka i snažnu rasvjetu u sobi odmah nakon buđenja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.