Robert Likić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu za N1 je objasnio do kakvih su prognoza došli on i dvoje njegovih studenata u istraživanju o prognozama za stjecanje kolektivnog imuniteta preko cjepiva protiv covida-19. Strah od cjepiva imao bi teške posljedice; mortalitet, siromaštvo...
Voditelja je prije komentara istraživanja, zanimalo kako se razvijala skeptičnost prema cjepivima i otkada ona uopće potječe.
“Otkad je cjepiva, poznati su pokreti protiv cijepljenja”, kazao je Likić.
“Još početkom 19. stoljeća kad se prvi put krenulo s procjepljivanjem za velike boginje, kad je način procjepljivanja smislio Edward Jenner, bilo je protivnika i tom prvom cjepivu”, dodao je i objasnio što je stajalo iza toga:
VEZANE VIJESTI
“Tvrdilo se da bolest nije posljedica zaraze, nego atmosferskih prilika, da je cijepljenje čin protiv vjere, protiv osobnih sloboda, da se ljude ograničava. Protesti su išli do te mjere da je u Velikoj Britaniji organiziran protest 100.000 osoba. Nosili su dječje lijesove…”
“Kroz povijest prosvjedi i pokreti protiv cijepljenja javljali su se s pojavom svakog cjepiva. Danas je to izraženije nego prije zbog masovnih medija i interneta”, kazao je i podsjetio na ishodište modernih teorija zavjere, konkretno one s izmišljenom teorijom o autizmu kod djece kao posljedici:
“Jedan znanstvenik je u Lancetu (Andrew Wakefield, 1998.) objavio članak da je cjepivo mo-pa-ru uzrok autizma (kod djece). Poslije se ispostavilo da je primio novce za to, da je fabricirao podatke i rad je povučen nakon nekoliko godina provjera i prepiske.”
#related-news_0
Dr. Likić je objasnio da je njegov falsifikat nekoliko puta odjeknuo diljem svijeta, ali…:
“Međutim, šteta je napravljena. Svi mediji su prenijeli neistinitu informaciju, to se ponavljalo kao jeka, a nisu prenosili da je članak povučen i da je glavni autor izgubio liječničku licencu za rad u Velikoj Britaniji.”
Kroz povijest, rekao je, ne samo da se išlo na kampanje i informiranje javnosti o koristi od cijepljenja, nego se išlo i na zakonsko propisivanje obveze. Prvo takvo je bilo u vezi cjepiva protiv velikih boginja…
“Nije to uvijek išlo lako i bez kontroverzi. Bilo je nekoliko situacija gdje su se ljudi koji su se protivili cijepljenju, organizirali u oružane grupe i potjerali cjepitelje. To je definitivno proces na kojem treba raditi. U ovom vremenu treba raditi na edukaciji i informiranju ljudi da s epostigne što veća procijepljenost da se što više skrati trajanje pandemije, spase životi i pokrene ekonomija”, kazao je i prešao na istraživanje svojih studenata i sebe, te na posljedice.
#related-news_0
“Kod koronavirusa, SARS-CoV-2, s obzirom na njegov replikacijski potencijal, matematički možete izračunati da vam je potrebna minimalna procijepljenost u populaciji od 67 posto da biste postigli kolektivni imunitet, odnosno imunitet krda, i prekinuli širenje virusa u procijepljenoj populaciji”, kazao je.
Sa studentima Robertom Marčecom i Mateom Majtom s pete godine krenuo je istraživati koliko su populacije sklone procjepljivanju i kakve će to imati efekte na trajanje pandemije. Proučavali su ispitivanja javnog mnijenja o tome namjeravaju li se građani po pojedinim članicama EU-a cijepiti protiv covida-19 ili ne, odnosno, u kojima od njih se cijepiti namjerava više, a u kojima od njih manje od 67 posto stanovnika.
#related-news_0
Zaključak je mračan:
“U nizu članica EU-a sklonost procjepljivanju neće biti dovoljna da bi se postigao kolektivni imunitet. Pored Hrvatske, to su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska…”
Ono što je nabrajao, može se vidjeti na priloženoj karti Europe, na kojoj su zemlje s nedovoljnom projiciranom procijepljenosti obojane crveno. One druge obojane su plavo.
Priložio je tijekom gostovanja i kartu na kojoj su zemlje različito označene s obzirom na detaljniju diferencijaciju stanovništva po protivljenju odnosno prihvaćanju cijepljenja.
Hrvatska spada među one koje, kako sada stvari stoje, neće postići dovoljno imunih građana pa da epidemija covida jenja:
#related-news_0
“U tim zemljama pandemija bi mogla trajati dulje. Posljedično, to bi moglo imati efekt na produljenje epidemije na cijelom kontinentu. A to bi moglo imati ekonomske posljedice, posljedice i na povećanje mortaliteta. Ako pratite vijesti, aviokompanije su nedavno objavile da ćete, da biste putovali avionom, morali imati potvrdu da ste cijepljeni.”
“Ako ćemo nastaviti imati povećani broj oboljelih ako ne postignemo kolektivni imunitet, to će značiti nastavak dodatno opterećenja zdravstvenog sustava, što će značiti dulje čekanje na zdravstvene usluge ili i nedostupnost nekih zdravstvenih usluga koje bi inače bile dostupne”, objasnio je domino efekt produljenja epidemije:
“Moguće je da ćemo i dalje imati povećani mortalitet ljudi, što se vidi u statistikama zadnja dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu.”
Voditelj je na to postavio pitanje iz pozicije običnog građanina: “Treba li se bojati cjepiva?”
“Vidite ovako”, krenio je odgovarati dr. Likić, “treba se bojati covida-19, treba se bojati virusa i ne želite ga dobiti ako ga ne morate dobiti. Najbolji način da ga ne dobijete je da se cijepite. Cjepiva koja su sada u registraciji ili su odobrena, sigurna su, prošla su rigorozna klinička ispitivanja.”
#related-news_0
Objasnio je da su cjepiva koja se razvijaju protiv covida-19 temeljena na dvjema tehnologijama; ili na glasničkoj RNK ili na virusnim vektorima. Cjepivo na koje računa EU prije svega jest Pfizor-BioNTechovo, odnosno bazirano na glasničkoj RNK.
“To je cjepivo koje koristi fragment RNK, kao mali recept ovijen lipidnom ovojnicom, koji ulazi u stanicu”, objašnjavao je Likić i odmah istaknuo činjenicu koju teoretičari zavjera ne spominju, “ali ne ulazi i u staničnu jezgru, u kromosome, nema nikakve veze s genetskim materijalom, nikakvo čipiranje, nego se taj recept na ribosomima prevodi u protein.”
“A protein je receptor koronavirusa koji on koristi da uđe u naše stanice, taj receptor izlazi iz stanice i stimulira organizam na imunološki odgovor”, dodao je uz opasku da je riječ o impresivnom rezultatu od 95 posto postignutog imuniteta među procijepljenima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
