Umjetna inteligencija uvelike se promijenila posljednjih godina. Sve je počelo kao obećavajuće polje većinom bezopasne primjene, a sada gledamo u industriju tešku više od 100 milijardi dolara u kojoj se najveći igrači - Microsoft, Google, i OpenAI - natječu u tome tko će brže, i bolje, razviti novu tehnologiju.
Rezultat su sve sofisticiraniji modeli, često objavljeni u žurbi bez primjerenog testiranja i nadzora, piše Science Alert. Ovi modeli sposobni su za većinu zadataka koje mogu obavljati i ljudi, a u mnogo slučajeva zadatke obavljaju i bolje. Mogu nas pobjeđivati u kompleksnim strateškim igrama, stvarati nevjerojatnu umjetnost, dijagnosticirati rak i skladati glazbu.
Nema sumnje da sustavi umjetne inteligencije izgledaju, barem do neke mjere, inteligentno. No hoće li oni ikada biti jednako inteligentni kao i ljudi? Za to postoji i izraz: opća umjetna inteligencija (eng. artificial general intelligence – AGI). Iako se radi o širokom konceptu, jednostavno objašnjeno AGI je točka na kojoj umjetna inteligencija ima generalne kognitivne sposobnosti koje podsjećaju na one ljudske. Drugim riječima, stadij u kojem umjetna inteligencija može riješiti bilo kakav intelektualni zadatak koji može riješiti i ljudsko biće.
Do toga još nismo došli; trenutni modeli umjetne inteligencije ne mogu doseći jedinstvene ljudske osobine poput istinske kreativnosti i emocionalne svijesti.
Science Alert je upitao pet stručnjaka hoće li umjetna inteligencija ikada postići razinu AGI-ja, a svih pet reklo je – da.
Paul Formosa
AI je već u mnogim stvarima dosegnuo i prestigao ljudsku inteligenciju. Može nas pobijediti u strateškim igrama poput šaha, bolji je u mnogim jezičnim performansama, čak može i pisati prolazne eseje za fakultete, kaže Formosa. Naravno, umjetna inteligencija može izmišljati stvari i raditi greške – to isto mogu i ljudi, ali na drugačiji način. Dugoročno, čini se vjerojatno da će umjetna inteligencija doseći razinu inteligencije koja podsjeća na ljudsku. Ipak, postoji argument da umjetna inteligencija neće zaista biti “inteligentna” jer ne može razumjeti što radi, budući da ne posjeduje svijest.
Međutim, razvoj umjetne inteligencije sugerira da inteligencija može postojati bez svijesti, budući da je možemo razumjeti u funkcionalnim okvirima. Inteligentno biće može raditi inteligentne stvari: učiti, razmišljati, pisati eseje, koristiti alate.
Umjetna inteligencija koju razvijamo možda nikada neće biti svjesna, no sve više može činiti inteligentne stvari. U nekim slučajevima ih već čini na razinama mnogo iznad ljudi, što je trend koji će se vjerojatno nastaviti.
Christina Maher
Umjetna inteligencija doseći će ljudsku, ali ne tako skoro. Ljudska inteligencija dopušta nam da kritički razmišljamo, rješavamo probleme i donosimo odluke. Ona zahtijeva mnogo kognitivnih sposobnosti poput prilagodbe, socijalne inteligencije i učenja iz iskustva.
Umjetna inteligencija već ispunjava mnogo tih uvjeta. Ono što je ostalo jest da umjetna inteligencija nauči inherentne ljudske karakteristike poput kritičkog razmišljanja, razumijevanja emocija i situacija koje ih izazivaju.
Kao ljudska bića, mi učimo i živimo te karakteristike od dana našeg rođenja. Naše prvo iskustvo sreće dogodilo nam se toliko rano da bismo ga se uopće sjećali. Učimo o kritičkom razmišljanju i regulaciji emocija tijekom djetinjstva. Ono što je važno je da je ljudskom mozgu potrebno mnogo godina da dosegne tu razinu inteligencije.
Umjetna inteligencija još uvijek nema takve sposobnosti, no ako ljudi to mogu naučiti, vjerojatno može i AI, a možda čak i brže od nas. Još uvijek otkrivamo kako bi se modeli umjetne inteligencije trebali graditi, trenirati i kako bi se s njima trebalo komunicirati kako bi oni razvili te sposobnosti.
Pitanje zapravo nije hoće li umjetna inteligencija doseći ljudsku, pitanje je kada – i kako.
Seyedali Mirjalili
Vjerujem da će umjetna inteligencija prestići ljudsku. Zašto? Prošlost nam nudi uvide koje ne smijemo ignorirati. Ranije se vjerovalo da jedino ljudi mogu igrati kompjuterske igre, prepoznavati slike i kreirati sadržaj. Tehnološki napredak pobio je to vjerovanje.
Ubrzani razvoj i usvajanje algoritama umjetne inteligencije, zajedno s pregršt podataka i resursa, doveli su do razine inteligencije i automatizacije koja je ranije bila nezamisliva. Ako nastavimo tim putem, takva umjetna inteligencija više nije tek mogućnost, već nas sigurno čeka u budućnosti.
Samo je pitanje vremena. Umjetna inteligencija značajno je napredovala, no još ne dovoljno u zadacima koji zahtijevaju intuiciju, empatiju i kreativnost. Ipak, napredci u algoritmima i to će učiniti mogućim. Štoviše, jednom kada sustavi umjetne inteligencije dosegnu kognitivne mogućnosti slične ljudskima, oni će se moći sami nadograđivati bez ljudskog sudjelovanja. Takva vrsta “automatiziranja inteligencije” dubinski će promijeniti svijet.
Opća umjetna inteligencija još uvijek nam predstavlja veliki izazov, a postoje i etičke i društvene implikacije o kojima se mora vrlo pažljivo razmišljati dok nastavljamo s razvojem takvih sustava.
Dana Rezazadegan
Da, umjetna inteligencija postat će podjednako pametna kao i ljudska bića na mnoge načine, no koliko točno? O tome će odlučiti napredak kvantnog računanja.
Ljudska inteligencija ne svodi se tek na poznavanje činjenica. Ona ima nekoliko aspekata poput kreativnosti, emocionalne inteligencije i intuicije, koju trenutni modeli umjetne inteligencije mogu oponašati, ali ih ne mogu doseći. Ipak, umjetna inteligencija strašno je napredovala, a taj trend će se nastaviti.
Algoritmi umjetne inteligencije na stabilnim kvantnim računalima imaju velike izglede za postizanje nečeg što bi moglo podsjećati na opću ljudsku inteligenciju, iako ona možda neće biti nužno identična svim aspektima ljudske inteligencije koje poznajemo.
Marcel Scharth
Mislim da je vrlo vjerojatno da će opća umjetna inteligencija jednog dana postati stvarnost iako je velika nepoznanica kada bi se to moglo dogoditi. Ako se ona razvije, čini se da je neizbježno da će prestići ljudsku inteligenciju.
Sama ljudska bića dokaz su da zakoni fizike omogućavaju visoko fleksibilnu inteligenciju sposobnu za prilagodbu. Ne postoji fundamentalni razlog da bismo vjerovali kako strojevi u principu ne mogu obavljati radnje potrebne za dosizanje ljudskih sposobnosti rješavanja problema.
Nadalje, umjetna inteligencija ima jasne prednosti u odnosu na ljude, poput brzine i kapacitet memorije, manje fizičkih ograničenja, ali i potencijal za veću racionalnost i poboljšanje.
Naš primarni izazov je da dobijemo bolji uvid u samu inteligenciju i da saznamo kako izgraditi AGI. Trenutni sustavi umjetne inteligencije u mnogočemu su ograničeni i nisu ni blizu postizanja rezultata koji bi karakterizirali AGI. Put prema općoj umjetnoj inteligenciji zahtijevat će nepredvidive napretke i inovacije.
Metaculus, respektabilna platforma za predviđanja, u prosjeku predviđa dosizanje AGI-ja u 2032. godini. Meni se to čini preoptimistično, kaže Scharth. Istraživanje stručnjaka iz 2022. godine predvidjelo je da će umjetna inteligencija doseći ljudsku do 2059. godine. To mi se čini vjerojatno, dodaje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare