Na konferenciji za medije na kojoj je govorio o policijskoj akciji "Skener" usmjerenoj protiv 47 osoba terećenih za davanje i primanje mita te pranje novca i zloporabu dužnosti, Nebojša Stefanović je komentirao i kritike iz Hrvatske.
One su se dogodile zbog haškog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja, zato što ga Srbija nije uhitila i izručila ga Haagu. Kako su spomenuli da je Hrvatski pristup EU bio blokiran i zbog manjih stvari, Stefanović je upitan postoji li mogućnost da zbog Šešelja Hrvatska blokira Srbiju na putu u EU.
Stefanović je rekao da bi Hrvatska kao država članica EU i kao zemlja koja nekome želi držati lekcije, prvo trebala pogledati situaciju u kod sebe.
VEZANE VIJESTI
Ministar tvrdi da je u Hrvatskoj primjetno kršenje ljudskih prava Srba – od prava na povratak, preko zapošljavanja, obrazovanja, do nemogućnosti da, kako je rekao, “imate ćiriličnu tablu, a da ne bude polomljena”.
Stefanović je se osvrnuo i na nedavno postrojavanje “crnokošuljaša” u centru Zagreba, “o čemu se šuti ili tiho i sramežljivo govori”, poručivši da Hrvatska treba prvo riješiti “pitanja sa narastajućim fašizmom i pitanja koja muče Srbe”.
“Nije Srbija protjerala 300.000 Hrvata iz Srbije, nego je Hrvatska protjerala 300.000 Srba koji su bili državljani Republike Hrvatske. Prvo neka se suoči s demonima sopstvene prošlosti, da se ispriča, pa onda da se sjeti drugima dijeliti lekcije”, rekao je on i poručio vladi u Zagrebu: “Neka ljudska prava brane tamo, pa neka onda gledaju što se događa u drugim državama”.
Stefanović je poručio i da Srbija želi dobre odnose sa svojim susjedima, ali da su “unutrašnje stvari Srbije unutrašnje stvari Srbije”.
Podsjetimo, potpredsjednik Vlade Hrvatske i čelnik Mosta Božo Petrov kritizirao je vlasti u Srbiji što Vojislava Šešelja nisu izručili Hagu kako bi bio prisutan na izricanju presude 31. ožujka.
Kritike je uputio i prvi potpredsjednik hrvatske Vlade Tomislav Karamarko koji je najavio da će Zagreb reagirati ukoliko Šešelju bude omogućeno da odluči hoće li doći u Haag na izricanje presude.
Haški tribunal ranije je odlučio Šešelju izreći presudu u odsustvu. Raspravno veće Tribunala ostavilo je Šešelju mogućnost da izricanje presude prati preko video veze iz Beograda, a o tome želi li pratiti izricanje presude ili ne, treba izvijestiti Tribunal do 22. ožujka.
Šešelj je optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, između 1991. i 1993. godine. Tužiteljstvo je, u završnoj riječi, tražilo da bude osuđen na 28 godina zatvora, a Šešelj, koji se branio sam, da bude oslobođen.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
