Jesu li su tabloidi u Srbiji oružje u rukama vlasti, za kojim se poseže svaki put kada treba diskreditirati onog tko iznosi nešto protiv nje? Staro pitanje, koje je pisanjem Informera o uredniku KRIK-a, Stevana Dojčinovića, dobilo novi oblik.
Odakle Informeru i po godinu dana stare slike urednika KRIK-a i informacija o istraživanju koje priprema i dalje je misterija. Premijer kaže da svako tko sumnja da potiču od obavještajnih službi za to mora da ponudi dokaz.
Tekstovi koji prate te slike za Aleksandra Vučića su “čaršijske priče”, u koje se ne želi miješati.
“U našoj zemlji je svatko slobodan i može pisati što želi. Nikada nisam tužio, otkada sam premijer, nijedan medij, ni one koji su najveće gadosti o meni i mojoj porodici ispisivali, izgovarali ili činili, moj posao je da to istrpim”, kaže predsjednik vlade Srbije Alekdsandar Vučić.
Umesto da meta hajke trpi, novinarka Vesna Mališić predlaže da nadležni urade svoj dio posla. Jer, kako objašnjava, zbog preširokog shvaćanja medijskih sloboda došli smo u situaciju da se ljudi plaše izgovorene riječi.
“Stvara se atmosfera kao da su u pitanju trojke koje napadaju sve one koji nešto kažu. Da u ovoj državi postoji sud, pa ako je netko rekao nešto što nije točno i o premijeru i o bilo kome drugom, sud treba reći je li u medijima iznijeta neka laž, a ne da se prisluškuju novinari, da se preventivno blate novinari”, smatra novinarka Vesna Mališić.
A KRIK se zbog istraživanja o imovini obitelji Vučić nije, kako kažu, suočio samo sa kampanjom protiv urednika tog portala u Informeru, već i sa nesuradnjom državnih ustanova.
Prikupljajući dokumentaciju KRIK se, između ostalog, obratio i PIO fondu i Geodetskom zavodu. Na oba mjesta rečeno im je, međutim, da tražene podatke ne mogu dobiti, iako su ih, kažu, za neka prethodna istraživanja uredno dobivali.
Čini se kao da je nekome sporna tema kojom se KRIK bavi. Premijeru nije.
“Apsolutno ništa, kao ni u jednom istraživanju. Imam problem s tim je li nešto istina ili nije, kao što su svojevremeno govorili neistine o Siniši Malom, pa je moje pravo da izađem i kažem nije istina to što govorite. Nemojte samo nama da oduzimate pravo i nemojte da to bude božja istina, kada netko s N1 ili bilo kojeg drugog medija nešto kaže, a mi ne smijemo reći drugačije”, navodi Vučić.
Premijer je, ipak, ponosan na to što je medijima u Srbiji, kako navodi, zagarantirano pravo da kažu što misle. U prilog tome govore, smatra, satirični sadržaji i to što je u jednoj od zemalja regiji, članici EU, takva emisija ukinuta već posle prvog emitovanja.
“A u Srbiji, kao što vidite, godinama takvih emisija koliko hoćete na nedeljnom nivou”, rekao je premijer.
Leković: Problem nejedinstvo novinara
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković smatra da nije neuobičajeno da se demokratski izabrana vlast ne ponaša demokratski, kada su u pitanju mediji, jer se “pretvara” da ne podržava napade tabloida. Prema njegovim rečima, problem je nejedinstvo novinara.
On kaže da je nova vlada u Hrvatskoj kraće na vlasti pa su metode pritiska na medije mnogo grublje nego u Srbiji.
“Vlast u Srbiji je to naučila da radi perfidnije”, rekao je on.
“Novinari nisu ni good guys niti bad guys. Postoje oni koji se bore za očuvanje novinarskih sloboda, upotrebu profesionalnih metoda, ali postoje i oni drugi, kao što je ekipa Informera”, kazao je Leković.
“Mi nemamo medije tipa Informer, ali imamo medije koje zovem kanalizacijiskim i oni obavljaju prljav posao”, navodi.
Leković je istakao da zemlja u procesu pristupanja EU mora ispuniti važne obaveze kada su u pitanju medijske slobode, ali da kontrola popušta čim postane članica, i dodaje da su države onda osuđene na ono što im čini lokalna vlast i sudstvo.