Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić je tijekom svog današnjeg obraćanja na iznošenju replika na završne argumente strana u prvostupanjskom postupku pred Haškim tribunalom ustvrdio kako nisu točni navodi Tužiteljstva da je on naredio da se nesrbi ne mogu vratiti na svoja ognjišta odakle su, navodno, otišli.
“Ja nisam želio ratno stanje. Nisam želio da se narod militarizira. Pravo povratka izbjeglicama je regulirano sporazumima. BiH ne bi mogla biti kao unitarna država prihvatljiva ni Srbima ni Hrvatima. Prihvatili smo izići iz Jugoslavije, ali da dobijemo nešto”, rekao je Karadžić.
Istaknuo je kako su mnogi strani dužnosnici govorili da je Karadžić tvrdio da se rat u BiH mogao izbjeći i riješiti drugim sredstvima.
“Moja pozicija je bila da će se sve riješiti za pregovaračkim stolom. Jasno sam govorio da će se svi vratiti na svoje tko bude želio i tko bude htio”, rekao je Karadžić te dodao kako je prije rata u BiH on jasno poručio da je sekularna država, u kojoj bi živjeli muslimani, Srbi i Hrvati, moguća.
“Muslimani, Srbi i Hrvati mogu živjeti zajedno u sekularnoj državi i tu smo se ja i Alija Izetbegović usuglasili”, istaknuo je Karadžić.
Tužiteljstvo Haškog suda i bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić danas iznose replike na završne argumente strana u prvostupanjskom postupku. U posljednjoj razmjeni argumenata dvije strane su posebnu pažnju posvetile zahtjevu Tužiteljstva da se optuženi Karadžić osudi na doživotni zatvor ako se utvrdi odgovornost za zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine za koje se tereti po 11 točaka optužnice.
Također, u razmjeni argumenta bilo je riječi i o zahtjevu obrane da Karadžić bude oslobođen.
Inače, za iznošenje replika obje strane imaju po 90 minuta, a posljednja sudska sjednica je rezervirana za pitanja tročlanog prvostupanjskog raspravnog vijeća sudaca.
Tužiteljstvo i obrana iznosili su završne riječi u razdoblju od 29. rujna do 2. listopada.
vezane vIJesti
Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.
Uhićen je nakon niza godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. srpnja 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 točaka optužnice započelo 26. listopada 2009. godine.
Tužiteljstvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka koji su osobno svjedočili u sudnici, suci su i sami pozvali jednog svjedoka, dok je obrana izvela njih 238.
Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostupanjski žalbeni suci su odbili sve njegove pokušaje, tako da se dugotrajno suđenje približilo samom kraju.
Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjavljenih dokaza Tužiteljstva. Ipak, suci su zaključili da pritom nije dao niti jednu valjanu osnovu zbog čega bi objavljeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Suci su odbacili i zahtjev tužiteljstva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi s masovnom grobnicom Tomašica.
Očekuje se da bi u slučaju Karadžića Haški tribunal konačnu odluku mogao donijeti sredinom ili krajem 2015. godine.
