Dok zdravstvene vlasti u Hrvatskoj nastoje pridobiti što više građana koji će uplaćivati policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, Slovenija se sprema krenuti suprotnim smjerom – potpunim ukidanjem te police.
Razlog je u tome, objašnjava ministar zdravstva Slovenije, Samo Fakin, što je u situaciji gdje rastu prihodi od zdravstvenog doprinosa ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja pravednije i solidarnije rješenje. Istodobno, i Slovenija razmatra kako doći do dodatnih prihoda s drugih stavki da bi liste čekanja, koje su već sada daleko kraće od onih u Hrvatskoj, bile još manje.
I slovenski je ministar zdravstva tako imao ideju da do novca za skraćenje lista čekanja dođe preko trošarina na cigarete, alkohol i luksuzne proizvode.
“Dopunsko zdravstveno osiguranje u jednom trenutku bilo je dobro rješenje jer 1992. godine, kad smo ga uveli, nije bilo dovoljno novca iz privrede, odnosno iz zdravstvenog doprinosa. Kad imaš dosta novca iz doprinosa, mnogo je pravednije da se iz jedne vreće dijeli na solidaran način. Novac se tako može bolje rasporediti, jer ako financiraš zdravstvo iz džepa, uvijek nastradaju oni koji imaju mala primanja”, ističe ministar Fakin a prenosi Novi list.
Potrebna ravnoteža
Svoj naum o ukidanju dopunskog osiguranja, čija polica u Sloveniji iznosi 30 eura ili oko 225 kuna mjesečno, još nije realizirao. Povećali su se, kaže, drugi apetiti.
U zdravstvu je uvijek problem ravnoteža između želja o tome kolike bi trebale biti plaće, koliko bismo investicija morali realizirati i koliko sve to košta. Tu treba pronaći ravnotežu – smatra prvi čovjek slovenskog zdravstva.
Neovisno o tome hoće li ostati bez prihoda od dopunskog osiguranja, Slovenija je već sada daleko ispred Hrvatske po izdvajanju za zdravstvo. U susjednoj državi u taj se javni sektor ulaže oko tri milijarde eura godišnje, što odgovara hrvatskom zdravstvenom budžetu, ali se taj novac dijeli na bitno manji broj stanovnika. Tako Slovenija izdvaja oko 1.700 eura po stanovniku, a Hrvatska samo 750 eura.
Zahvaljujući tom novcu, Slovenija se danas uspješno obračunava s listama čekanja, i to po modelu koji je u Hrvatskoj svojedobno zagovarao i primijenio SDP-ov ministar Siniša Varga. Oni su, međutim, tu u puno povoljnijoj financijskoj situaciji. Liste čekanja Slovencima ne predstavljaju veliki problem, a na red za najtraženije pretrage, poput CT-a ili MR-a, na što se u nas čeka i godinama, dolaze brzo. Mogu to zahvaliti činjenici da njihova dijagnostika radi i popodne, pa i subotom i nedjeljom, a svaka pretraga bolnici se uredno plati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
