U Srbiji djeca epitet "fušer" koriste za one kojima roditelji ne kupuju markiranu odjeću i predstavlja novi oblik vršnjačkog nasilja u kojem djeca koriste nove tehnologije kako bi utvrdili je nečija garderoba original ili ne. Djeca koja ne prođu ovaj "test", nerijetko postaju meta imućnijih.

Klasna segregacija u osnovnim školama u Srbiji. Ukoliko ne izdvojite trećinu, a ponekad i pola plaće za obuću svog djeteta, moguće je da će ono biti nazvano “fušerom”. Ukoliko nasilnici nisu sigurni je li nečija garderoba markirana, oni će često skenirati kod na odjeći svojih vršnjaka. Ako aplikacija ne izbaci rezultat – dijete može biti izolirano, zadirkivano, a ponekad i fizički zlostavljano.

“Ima razdvajanja, i to dosta, i separiranja po grupicama. Djecu koja se ne mogu lijepo obući u školama zadrikuju. Meni to nije normalno, jer svako danas oblači ono što ima, prema mogućnosti roditelja. Nemamo svi jednaku kupovnu moć – tenisice marke Nike su 20.000 dinara. Sa ovim plaćama i penzijama, to je nemoguće”, kaže Snežana Katić, baka jedne učenice.

U pitanju je stari problem u novom ruhu, kaže dječji psihijatar Oliver Vidojević. Djeca koja se nađu na meti nasilnika su istraumatiriana i stigmatizirana, dok svi ostali odrastaju u strahu da će, ukoliko ne ispune kriterije i sami biti zlostavljani. Posljedice po mentalno zdravlje takve djece mogu biti i pogubne.

“Takvi slučajevi postoje, nažalost, i u kliničkoj praksi, gdje su neka djeca, kada ne dobiju određeni telefon ili određene tenisice u stanju roditeljima praviti velike probleme, a nekad i dignuti ruku na sebe”, kaže Vidojević.

Djeca odrastaju u potrošačkom društvu, dodaje Vidojević, i kopiraju vrijednosti koje usvajaju pod utjecajem iskrivljenog sustava u kojem se materijalno postavlja iznad svega – pa cijena i brend postaju zamjena za identitet.

“Mi u svom odraslom svijetu, načinu komuniciranja i načinu reklamiranja to nudimo djeci kao oznaku – ako je određeni brend, to podrazumijeva da je to prihvatljivo, a ako nije, onda je neprihvatljivo. Kao neko ogledalo u kojem se djeca ogledaju i onda kad je neprihvatljivo, oni to ogledalo žele razbiti”, kaže Vidojević.

Ukoliko vi osobno dijete učite da materijalne vrijednosti nisu najvažnije, ne znači da će vam dijete biti sigurno, poručuju stručnjaci. Najbolji savjet u borbi protiv ovakve stigmatizacije je poboljšanje komunikacije između samih roditelja i zajednički utjecaj na djecu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.