Srbija u 2019. : Između ekonomske stabilnosti i političkih izazova

Tanjug/Zoran Žestić

Srbija ispraća još jednu godinu uz vidljivije ekonomske i infrastrukturne nego li političke pomake, neznatno je bliža EU s tek dva nova pregovaračka poglavlja, dijalog s Kosovom i dalje je zamrznut, dok je nekoliko afera pokazalo da je aktualna vlast ranjivija nego što se može zaključiti iz većine kontroliranih medija.

Visoki dužnosnici, od šefa države do ministra financija i guvernerke Narodne banke, ističu značajne ekonomske pokazatelje, među kojima je rast bruto nacionalnog proizvoda (BDP) za 3,2 posto, a moguće i do 3,7 posto na godišnjoj razini za 2019. Vučić je uvjeren kako bi Srbija čak mogla završiti godinu s rezultatima kakve bilježe prve tri zemlje u EU, s rastom BDP-a od 3,5 posto.

Istodobno, javni dug je smanjen s 53,7 u 2018. na 52 posto u razdoblju do listopada 2019., kada je stanje duga opće države bilo ukupno 24,38 milijardi eura. Ministar financija Siniša Mali naglašava i da će, četvrti put zaredom, u državnoj blagajni biti suficit, što je u studenome omogućilo povećanje plaća u javnom sektoru od osam do 15 posto, najviše medicinskim sestrama i liječnicima, s obzirom da su među najbrojnijima koji odlaze iz Srbije.

Agencija “Standard & Poor’s” poboljšala je u prosincu ocjenu kreditnog rejtinga Srbije s razine BB na BB+, dok je tijekom 2019. priliv izravnih inozemnih ulaganja za devet mjeseci bio je 2,9 milijardi eura, ili, po tvrdnjama guvernerke Narodne banke Jorgovanke Tabaković, “za oko 33 posto više u odnosu na prošlu rekordnu godinu”.

Srbija je tijekom ove godine završila gradnju i otvorila više od 200 kilometara autocesta – 126 kilometara na Koridoru 11 od Beograda ka zapadnoj Srbiji, te 86,9 na Koridoru 11 Beograd-Niš-granica s Bugarskom.

Sporo napredovanje prema EU – problem vladavine prava i medijskih sloboda

Proces eurointegracija Srbije ove godine je ispod očekivanja – otvorena su samo dva poglavlja – ukupno 18 za pet godina – a vladavina prava i dalje ostaje ključna točka na koju Bruxelles upozorava vlasti u Beogradu.

Na političkoj sceni ove godine bilo je uočljivo manje narativa vezanog uz eurointegracijski proces nego li ranije pa je i eurooptimizam opao s 55 na 53 posto, uz povećanje broja neodlučnih, dok je četvrtina građana Srbije i dalje eksplicitno protiv ulaska u EU.

Europska komisija je i u svom posljednjem izvješću poslala Beogradu sličnu poruku kao i u prethodnih nekoliko – nije postignut uvjerljiv napredak u poglavljima 23 i 24, poglavito u vladavini prava, a sve su glasnije i zamjerke na medijske slobode te na nezadovoljavajuću razinu parlamentarizma.

Mali Shengen bez Kosova

Regionalna suradnja Srbije tijekom 2019. bila je promjenjivog intenziteta, ali odnosi, ako već nisu poboljšani, nisu ni zabrinjavajuće narušeni, unatoč čestoj verbalnoj razmjeni oštrih riječi i uzajamnih zamjerki, uglavnom vezanih uz ratnu povijest.

Srbija je jedan od pokretača regionalne inicijative, nazvane “mali Shengen”, kojom od ove jeseni s Albanijom i Sjevernom Makedonijom želi relaksirati uzajamne ekonomske i trgovinske uvjete te olakšati promet roba i usluga, uz poziv i ostalim zemljama Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi. Projekt za sada izgleda više ambiciozno nego li praktično provediv, a sporno je i hoće li se i kako uključiti Kosovo, kojem Srbija ne priznaje državnost i neovisnost, a Albanija ga vidi kao prirodnog sudionika u inicijativi.

Kosovo je i dalje jedna od dominantnih političkih tema u Srbiji, ali se uzajamni odnosi nisu pomaknuli s mrtve točke. Dijalog ostaje zamrznut otkako je vlada u Prištini u studenom 2018. jednostrano uvela carinske pristojbe na robu iz Srbije i BiH. Ukidanje pristojbi Beograd vidi kao ključni preduvjet za nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa s Prištinom, dok EU i SAD inzistiraju da i Beograd i Priština povuku poteze koji će ih ponovno dovesti za stol.

Parlamentarni izbori bez dijela oporbe?

Srbiju koncem travnja, a najkasnije početkom svibnja, očekuju parlamentarni izbori. Srbijanska oporba, mahom rascjepkana i načelno neusuglašena, podijeljenog je mišljenja treba li izbore bojkotirati ili ne, žaleći se da za pošten izborni proces ne postoje uvjeti, ponajprije zato što vlast kontrolira većinu medija.

Izaslanstvo Europskog parlamenta je u drugoj polovici godine posredovalo u međustranačkom dijalogu, ali su se iz njega isključili predstavnici oporbenog Saveza za Srbiju (SZS), koji najavljuju bojkot.

U međuvremenu, u Srbiji već godinu dana traju građanski prosvjedi udruge #1od5milijuna, u koje se djelomice uključivao i oporbeni SZS, ali su dometi tih prosvjednih šetnji ostali odveć skromni da bi se na političkoj sceni nešto bitnije promijenilo.

Afere pokazale ranjivost vlasti

Istodobno, u javnost je dospjelo nekoliko afera – od sumnjivih doktorata, do sporne trgovine oružjem i otkrivenog uzgoja marihuane na farmi koja je dobila državne poticaje. Te afere pokazale su da je, unatoč kontroli većine ključnih elektroničkih i tiskanih medija, vlast oličena u šefu države i vođi vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandru Vučiću ipak ranjivija nego što se misli.

Jedna od afera dobila je početkom prosinca i konačan epilog – aktualnom ministru financija i nekadašnjem gradonačelniku Beograda Siniši Malom najviša tijela Sveučilišta u Beogradu potvrdila su poništenje doktorata za koji je utvrđeno da je plagijat.

Nadomak Beograda u studenome je otkriven uzgoj marihuane na poljoprivrednom dobru na kojem je uhićeni vlasnik za organski uzgoj povrća ranije dobio državne poticaje. U tijeku je raspredanje zamršenog kupka eventualne povezanosti državnih dužnosnika i ljudi iz vlasti, a oporba u vezu s osumnjičenima dovodi i Vučićevog brata Andreja.

Treća afera, po političkoj specifičnosti i najteža, vezana je uz trgovinu oružjem iz vojne tvornice „Krušik“ iz Valjeva, za koju su javnosti ponuđeni dokazi o upletenosti oca potpredsjednika srbijanske vlade i ministra policije Nebojše Stefanovića. Ishod ovoj aferi se za sada ne nazire.

I Srbiju, poput većine zemalja u regiji, muči sve masovniji odlazak građana u inozemstvo pa je tako kraj prosinca obilježila nesvakidašnja vijest u beogradskim medijima da je predsjednik Vučić sazvao hitan sastanak s najbližim suradnicima kako bi pronašao način kako spriječiti sve učestalije i agresivnije reklamiranje agencija u domaćim medijima “koje vrbuju najbolje stručnjake za rad u inozemstvu“ i kako niti objavljivanje takvih oglasa u medijima.