Što je radno mjesto veća rijetkost u Srbiji, to su poslodavci sve kreativniji u zahtjevima koje postavljaju kandidatima. Najnoviji zahtjev je da potencijalni zaposleni rezultate na poslu garantiraju svojom nekretninom.

To je, naime kompanija, proizvođač stočne hrane koja posluje u više od 30 gradova Srbije, poslala kandidatima u užem izboru za poziciju menadžera prodaje pilećeg mesa.

Zvuk sreće! Pogotovo kada tražite posao, a stigne ovakav mail:

“Vi ste ušli u uži izbor”.

Ipak, uzalud ste se razveselili. Jer, samo nekoliko redova niže nalazi se zapanjujući zahtjev:

“Jeste li spremni da garantirati za dobro obavljen posao i poštovanje procedura kompanije naplativim garancijama (uknjižena nekretnina bez opterećenja na Vaše ime ili ime Vašeg jamca)?”, stoji u mailu.

Ako želite biti menadžer prodaje uz stan poželjno je da imate i auto, kako biste bili idealan kandidat firme Agro Mil iz Pojata, koja do ponedeljka ovaj slučaj za N1 ne može komentirati. U jednom od sindikata radnika zato ne štede riječi – ovo je, kažu, pokazatelj da više nema granica u maltretiranju i ponižavanju radnika.

“Taj poslodavac dobiva jednog roba, dobiva jednog poslušnika, koji ne pita radi li 5, 10, 15, 20 sati, koji ispunjava sve hirove poslodavca, normalno, plašeći se da nešto ne pogriješi, da ne iznervira poslodavca”, navodi predsjednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić.

Koliko su radnici u grču pokazuje i to da kandidat koji je dobio mail sa spornim zahtjevom nije smio  pred kamere N1. Ovakve neugodnosti je moguće izbjeći, objašnjavaju u Libertarijanskom klubu, a način je samo jedan: smanjiti nezaposlenost koja iznosi 19 posto.

“To se naravno neće dogoditi time što država zapošljava svoje radnike, pošto njih financira iz poreza, nego tako što će smanjiti namete, poreze i doprinose na rad, da bi rad učinila jeftinijim i tako bi omogućila poslodavcima da imaju mnogo nižu cijenu proizvodnje”, kaže Mihailo Gajić.

Dok to ne dočekamo, zakon koji imamo je jasan – poslodavac nema pravo unaprijed od radnika tražiti garancije imovinom, a o eventualnoj naknadi štete odlučuje sud. Zato u ministarstvu rada za aktualni slučaj tvrde da je protiv zakona.

U ministarstvu imaju praktičan savjet – da ovakve ili slične slučajeve prijavite inspekciji rada ili da pokrenete sudski postupak protiv poslodavca za naknadu štete zbog diskriminacije prilikom zapošljavanja.