Europarlamentarac Predrag Fred Matić u razgovoru za N1 Studio uživo poručio je da odgovornost za to što BiH neće dobiti status kandidata za članstvo u EU leži prvenstveno na vlasti u BiH, a manja je odgovornost hrvatskih vlasti.
Prokomentirao je i činjenicu da je Slovenija podnijela zahtjev za davanje statusa kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini, a ne Hrvatska.
“Ne znam koliko je bilo potrebno da Slovenci podnesu taj zahtjev umjesto nas, to je malo pitanje časti. Šteta što to nije Hrvatska napravila. Toliko se zaklinjemo u Hrvate u BiH, a sada druga zemlja podnosi. Međutim, to je sada manje važno, važno je da, nažalost, BiH neće sada dobiti kandidaturu”, kazao je Matić dodajući da se o tome trebalo ranije razmišljati.
“Odgovornost je prije svega na BiH i njezinim rukovoditeljima, oni nisu napravili ništa u 20 godina”, istaknuo je.
Na pitanje je li se trebalo progledati kroz prste BiH s obzirom da niti Ukrajina neće ispuniti kriterije, Matić je odgovorio da je status kandidata Ukrajini dodijeljen više iz sentimentalnih razloga, kao politička potpora jer su žrtva agresije.
VEZANA VIJEST
“Ali niti jedna, niti druga zemlja nema šanse da uđu u idućih nekoliko godina jer ne ispunjavaju uvjete. Ovo što se sada čini je više jedna simbolična razina da se pokaže da EU stoji uz njih”, smatra Matić.
Upitan za komentar izjava predsjednika RH Zorana Milanovića, u kojima on prvenstveno optužuje premijera Andreja Plenkovića za odgovornost zbog izostanka statusa kandidata za BiH, Matić je kazao da se to uvijek može politički tumačiti kako kome odgovara.
“Nismo tutori”
“Naravno da jedna odgovornost hrvatskih vlasti postoji, ali tome svjedočimo još od Daytonskom sporazuma. Mislim da se ne bismo trebali toliko miješati u unutarnje stvari jedne suverene ili polusuverene države kao što je BiH. Trebali bismo pomoći BiH, ali na način kada oni to od nas zatraže, a ne da im namećemo. Nismo im mi nikakvi tutori. Odgovornost Hrvatske u jednom dijelu postoji, ali ne mislim toliko drastično kako se politički želi reći”, rekao je Matić pa nastavio:
“Predsjednik je zauzeo tu agendu i očigledno to forsira. Ja nemam ništa protiv toga. Osobno sam stava da BiH ne trebaju tutori nego jedno pošteno rukovodstvo koje će voljeti BiH više nego svoje džepove i interese. Naravno da smo država koja smo članica EU i NATO-a i možemo pripomoći, ali na njihovo traženje.”
VEZANA VIJEST
Ponovio je da će pristupni pregovori Ukrajine i Moldavije trajati godinama, a možda i desetljećima.
“Sve države moraju ispuniti uvjete da bi pristupile EU. Ne treba ih ohrabriti da će to biti sutra jer sigurno neće”, kazao je.
Dodao je da ne bi bilo pošteno da se zemlja, koja u proteklih 10 godina nije ispunila niti jedan od 14 postavljenih preduvjeta, nada da će brzo ući u EU.
“Iako je moja želja da što prije uđu i BiH, i Srbija, i Albanija, i Sjeverna Makedonija, i Kosovo”, kazao je.
Zalaže se za oštriji stav EU prema Srbiji kako bi je prisilila da se konačno opredijeli.
“Srbija je najveća zemlja u tom dijelu Zapadnog Balkana koja tobože aplicira za članstvo, a istovremeno njeno rukuvodstvo sjedi na tri stolice, malo s Kinezima, malo s Rusima, malo s EU. EU treba također pokazati Srbiji da ih ne može vući za nos bez prestanka i financirati Srbiju. To treba prestati dok god se jasno, djelima ne opredijele žele li biti dio EU ili Ruske federacije.
Poručio je i da bi svi hrvatski političari trebali prvenstveno brinuti o problemima u vlastitoj državi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
