Posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručio je u srijedu da Bruxelles očekuje konstruktivni nastavak razgovora jer ga smatra ključnim za napredak obje strane na europskom putu, te da je zato sadašnji status quo obostrano neodrživ.

Države članice EU-a očekuju da se dijalog o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa i otvorenim pitanjima nastavi konstruktivno i u dobroj vjeri, rekao je Lajčak na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu.

Lajčak je u srbijansku prijestolnicu doputovao poslije dvodnevnih razgovora u Prištini odakle je u Bruxelles poslao poruku o postignutoj suglasnosti s albanskim čelnicima „da je dijalog od ključne važnosti za europske težnje Kosova i Srbije“, što je ponovio i u Beogradu.

Naglasivši kako Bruxelles nema interesa za održavanje sadašnjeg stanja, istaknuo je spremnost EU-a da pridonese napretku ukoliko su obje strane na to spremne, uz očekivanja da se ispune obveze iz sporazuma iz travnja 2013. postignutog pod pokroviteljstvom Unije.

Srbijanski predsjednik je, podsjetivši da je njegova zemlja sve svoje obveze iz briselskog sporazuma ispunila, istaknuo kao neupitnu spremnost Beograda za nastavak dijaloga koji bi vodio kompromisu i rješenju.

Srbija ne postavlja nikakve rokove za dolazak do nekakvog kompromisnog dogovora, rekao je Vučić, uz uvjerenje da je „važnije napraviti kompromis kojim će jednako zadovoljne ili jednako nezadovoljne biti obje strane“, nego da se „ishitrenim razgovorima dođe do katastrofe“.

Vučić je ponovio da ustrajan stav Prištine o uzajamnom priznanju ne može biti rješenje jer „Srbiji nije potrebno ničije priznanje“.

Srbija se, po njegovim riječima, ne može „čekićem u glavu“ natjerati da prizna Kosovo.

„To se neće dogoditi i nije moguć takav pritisak, to se od Srbije ne može očekivati“, rekao je Vučić, naglasivši kako je to stajalište dosad više puta ponovio u razgovorima sa svim međunarodnim dužnosnicima.

Po njegovoj ocjeni, kompromisni dogovor je „nikome sve, a svakome dovoljno“.

On je „računom bez krčmara“ nazvao nastojanja Prištine da uz potporu „političkih sponzora“ Srbiju natjera da od Kosova stvori državu.

Lajčak je ponovio kako EU ima „dobro i blisko partnerstvo“ sa Sjedinjenim Državama, te da je i ova mini-balkanska turneja pripremljena sa SAD-om i njihovim predstavnikom za zapadni Balkan jer dijele isti cilj – pridruživanje EU-u.

Priština je 17. veljače 2008. objavila Deklaraciju o nezavisnosti kojom je jednostrano proglasila odvajanje od Srbije, što Beograd ne priznaje nazivajući Kosovo svojom „južnom pokrajinom“, a kosovske vlasti „privremenim institucijama u Prištini“.

Neovisnost Kosova priznale su vodeće zemlje Zapada, ali ne i Rusija i Kina, Vatikan, te pet članica Europske unije.

Pod pokroviteljstvom EU-a Beograd i Priština su u travnju 2013. u Bruxellesu postigle sporazum o normalizaciji odnosa, ali prištinske vlasti odbijaju u potpunosti implementirati sve odredbe sporazuma, među ostalim formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO), na čemu inzistira Beograd.

Priština drži da bi pristanak na ZSO značio stvaranje entiteta unutar kosova poput Republike Srpske u BiH.