Matthew Palmer, specijalni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, gostovao je u programu N1 razgovarao je s našom Ivanom Dragičević i komentirao, između ostalog, stanje u toj zemlji.

Za početak – ovo je zanimljiv dan. Vi ste u Zagrebu, Milorad Dodik je u Zagrebu, a Dragan Čović u Beogradu. Vidim da se dinamika zahuktava.

Mislim da mnogi dionici imaju određen osjećaj hitnosti u pogledu trenutačne političke situacije u Bosni i Hercegovini. Mi svakako osjećamo tu hitnost i vidimo koliko je važno načiniti korak naprijed po pitanju izborne reforme i ograničenih, ciljanih ustavnih promjena koje bi je trebale pratiti. Smatramo da 2021. godina pruža šansu, ali ta je šansa sve manja. Stoga surađujemo sa svim stranama kako bismo ih ohrabrili i pozvali da se angažiraju u pogledu identificiranja nužnih kompromisa kako bi se što prije postigao dogovor.

Kako gledate na ponašanje g. Dodika proteklih tjedana i mjeseci? Svi govore da je on destabilizirajući faktor.

Slažem se s time. Retorika koja dolazi od g. Dodika i iz Banja Luke ne pomaže. Stvara napetosti koje potkopavaju funkcionalnost Daytonskog sustava. I dalje vjerujemo da je dogovor o izbornoj reformi koja je u skladu s načelima jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali, ali i uzima u obzir presude Europskog suda za ljudska prava nešto što bi umanjilo ove napetosti u BiH. Neuspjeh u postizanju dogovora otežao bi situaciju. Stoga se nadamo da će dionici, osobito u Federaciji, uspjeti postići dogovor, provesti ga i da će to pomoći nositi se sa sveukupnom političkom dinamikom u BiH, koja nas trenutačno zabrinjava.

Sastali ste se s premijerom Plenkovićem. Kako vidite ulogu Hrvatske u ovome, je li ona konstruktivna?

Hrvatska ima ulogu lidera na zapadnom Balkanu i važnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Željeli bismo da se hrvatska vlada na pozitivan način uključi te potakne ne samo zajednicu Hrvata u BiH nego i sve lidere…

To trenutačno ne vidite ili?

Vidimo. Danas sam ovdje kako bih iznio naša razmišljanja za put naprijed i saslušao stavove Vlade RH te ohrabrio Hrvatsku da se nastavi aktivno angažirati u pogledu ovih pitanja u BiH. Ali Hrvatska i hrvatsko vodstvo svakako imaju važnu ulogu, ne samo u BiH nego i na cijelom zapadnom Balkanu.

Vaša zamisao o uklanjanju etničkih prefiksa izazvala je negodovanje. Možete li biti konkretniji oko toga što to znači?

Naravno. Presude Europskog suda za ljudska prava o tom pitanju bile su prilično jasne, osobito u predmetu Sejdić i Finci. Dakle, sve institucije u BiH moraju biti otvorene i dostupne svim građanima BiH, uključujući i sve druge uz tri konstitutivna naroda. Držim da postoji način da se to ostvari na način koji uravnotežuje potrebu Bosne i Hercegovine da ispuni obveze prema Europskoj uniji i potrebu da se interesi konstitutivnih naroda na odgovarajući način odražavaju u sastavu vodećih institucija vlasti. S obzirom na trenutačno stanje, Hrvati u BiH imaju razloga za nezadovoljstvo načinom na koji ovo funkcionira na federacijskoj strani Doma naroda i načinom na koji se njihovi interesi odražavaju u sastavu Predsjedništva. Držim da je moguće postići dogovor o modelu izbora članova Predsjedništva BiH koji osigurava da Hrvati u BiH imaju razloga smatrati da se njihovi interesi, zabrinutosti i njihov glas odražavaju u sastavu Predsjedništva.

Znamo da je Bidenova administracija veoma fokusirana na ovu regiju, to se na neki način vidi i kroz vaše imenovanje, bili ste i izaslanik za zapadni Balkan. Kako gledate na općenitu situaciju? Priština, Kosovo, Crna Gora… Makedonija i Albanija još nemaju datum početka pregovora. Mislite li da će snažnija uključenost SAD-a biti od ključne važnosti, kao što je bila i tijekom 90-ih?

Duboko smo predani zapadnom Balkanu i partnerstvu sa svim zemljama zapadnog Balkana. Imamo viziju mirne, stabilne i prosperitetne regije koja je integrirana u europski sustav i euroatlantski okvir. Imamo ambicije za BiH i njezin europski put koje su u skladu s ciljevima koje su si narod i lideri Bosne i Hercegovine sami zacrtali. Moja ambicija i cilj je biti partner dionicima u ovom procesu u BiH, potaknuti ih na suradnju i identificiranje puta naprijed, osobito u pogledu izborne reforme i popratnih ustavnih promjena koje će pomoći promicati funkcionalniju federaciju, funkcionalniju BiH te BiH koja je na putu prema budućem članstvu u Europskoj uniji.

I kratko za kraj… Rekli ste da su šanse sve manje. Možete li predvidjeti što će se dogoditi ako nestanu?

2021. godinu smatramo ključnim trenutkom za BiH. Ovo je jedna od rijetkih neizbornih godina pa je političkim liderima lakše postići ove kompromise. Isto tako, moramo gledati unatrag od sljedećih izbora u BiH. Standard OSCE-a je da se sve ustavne promjene trebaju provesti barem šest mjeseci prije izbora. Dakle, sve treba biti dogovoreno do ranog proljeća, što znači da politički okvir za dogovor treba biti usuglašen u sljedećih nekoliko tjedana. Stoga smatramo da postoji osjećaj hitnosti. Vjerujem da politički lideri u BiH dijele ovaj osjećaj hitnosti, želimo da riješe međusobna neslaganja, identificiraju nužne kompromise, provedu ih i postignu dogovor koji će rezultirati stabilnijom, funkcionalnijom, prosperitetnijom i europskijom BiH.

Dakle, možda u sljedećih nekoliko tjedana čujemo dobre vijesti?

Svakako se nadam.