Papa Franjo i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril sastali su se u petak u Havani skoro 1000 godina nakon raskola istočnog pravoslavlja s Rimom, što je prvi susret u povijesti između jednog pape i ruskog patrijarha.
Po završetku razgovora nabijenog emocijama, prvog takvog susreta nakon gotovo tisuću godina od crkvenog raskola, poglavari Katoličke crkve i vodeće Pravoslavne crkve izrazili su žaljenje “zbog rana nanijetih sukobima između kršćana u dalekoj ili bliskoj prošlosti”.
Mi smo braća
“Sada su stvari jasnije”, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i “kukolom” na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.
Nakon trosatnog zaustavljanja na Kubi, 79-godišnji papa Franjo poletio je za Meksiko gdje počinje petodnevni posjet.
Razgovor u četiri oka s Kirilom, koji je na Kubu doputovao u četvrtak, bio je prvi susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054. godine.
“To je putovanje puno obećanja koje smo toliko željeli moj brat Kiril, ja sam i Meksikanci”, izjavio je papa novinarima u zrakoplovu kojim je putovao do Havane.
Riječ je o razgovoru koji je Vatikan pokušavao uzalud organizirati desetljećima, a konačno je pripremljen u najvećoj tajnosti sve do zadnjeg trenutka jer su otpori iz patrijaršije bili veliki. Razlozi su bili nepovjerenje prema Katoličkoj Crkvi, doživljavanoj kao prozelitističkoj te ukrajinska kriza u kojoj su grkokatolici stali uz vladu u Kijevu protiv proruskih separatista, iako je Sveta Stolica izbjegavala otvoreno osuditi politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
“Rusija može dati mnogo” za svjetski mir, nedavno je izjavio papa Franjo.
Razgovor su pripremali metropolit Hilarion, ravnatelj za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.
Raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.
Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika.
Today is a day of grace. The meeting with Patriarch Kirill is a gift from God. Pray for us.
— Pope Francis (@Pontifex) February 12, 2016
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.