Predstavnici Wikileaksa izjavili su da je SAD financirao skandal koji je izazvan objavljivanjem "Panama Papersa”.
Panama svakako nije jedini porezni raj na svijetu i skoro sve “offshore” kompanije osnovane su s ciljem traženja rupa u nacionalnim poreznim zakonima. Ali ovo su izgleda rajevi samo za bogate.
Još od 1998. vodeće industrijske zemlje pokušavaju sastaviti liste zemalja čije porezno zakonodavstvo ne odgovara pravilima fer natjecanja.
Odvjetnička tvrtka “Mossac Fonseca”, koja se našla u centru skandala, nije ni veliki, ni glavni igrač na tom polju, ali su njeni papiri ugledali svjetlost dana.
“Prava vijest bi bila: tko je izvršio hakiranje. Mi smo zapanjeni da nitko ne spominje da je zločin počinjen ovdje. Mailovi su objavljeni izvan konteksta. Mi imamo teoriju zašto se to dogodilo, ali nemamo dokaze”, kaže Ramon Fonseca iz panamskoga odvjetničkog ureda, koji se našao u središtu skandala.
Međunarodni zakon o ukidanju bankarske tajne prema standardima Organizacije za ekonomsku suradnju nisu prihvatile ni Panama ni SAD. Potpisnici sporazuma obvezuju se da će se međusobno informirati o računima koje privatne osobe imaju u inozemstvu.
Francuska sad prijeti da će Panamu staviti na crnu listu. “Panama nas je uvjerila da poštuje međunarodne principe. Željeli su da u to vjerujemo. To više neće moći tako”, kaže francuski ministar financija Michel Sapin.
Panama smatra da se svijet pravi slijep i gluh na sva druga, slična mjesta na svijetu. “Ako nas Francuska stavi na crnu listu, uzvratit ćemo recipročnim mjerama”, poručuje šef kabineta predsjednika Paname, Alvaro Aleman.
Čitava je afera počela kao prozivka ruskog predsjednika Putina i njegovih tajkuna. Na listama se našlo malo ljudi iz razvijenih zemalja i nitko iz velikih fondova i kompanija. Ali kolateralna šteta je ukrajinski predsjednik Petro Porošeno.
“Moja kompanija nije ni imala bankarski račun. Nismo iznijeli ni cent iz Ukrajine. Jedini razlog osnivanja je bilo transparentno razdvajanje biznisa od politike”, tvrdi Porošenko.
Budžetima država je novac sve potrebniji, posebno nakon akcije spašavanja banaka. Ove godine usvojen je i akcijski plan vodećih industrijskih nacija o zatvaranju rupa u poreznim odredbama za međunarodne koncerne.
Države pokušavaju spriječiti raspoređivanje dobiti na manje firme smještene u inozemstvu. Prva žrtva Panamskih papira je islandski premijer, možda će biti i jedina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.