U nedjelju se u St. Louisu održava druga TV debata između Hillary Clinton i Donalda Trumpa. Prvo je pratilo rekordnih 84 milijuna gledatelja. Kako bismo ušli u detalje što TV kampanje znače u američkim predsjedničkim izborima naša Ivana Dragičević je razgovarala s Đivom Đurovićem s Columbia Universityja u New Yorku.
VEZANE VIJESTI
Debata u Saint Louisu druga je od tri zakazane, a specifična je po tome što će pitanja predsjedničkim kandidatima, osim voditelja, postavljati i građani.
“Predsjedničke TV debate imaju važnu ulogu iako se njihov utjecaj u suštini vidi nekoliko dana nakon događaja. Za prvu debatu je značajno to da je Hillary Clinton zaustavila jedan silazni trend, gdje je Trump bio discipliraniji i nije imao toliko skandalnih izjava. Dosta se u medijima pričalo o zakladi Clinton i malverzacijama. Hillary je tu dosta gubila. Nije došlo do ugroze njene prednosti, ali je klizila prema dolje. Nakon debate su se brojke promijenile. Negativni trend se zaustavio i sada je s 1,5 posto došla na 5,5 odnosno 6 posto prednosti. Efekt debata postoji, ali zapravo nije trajan. On drži desetak dana i onda novi događaji utječu na popularnost”, kazao je Đurović.
Američke debate drugačije su koncpirane od onih europskih, a posebno hrvatskih.
“Debate vodi dvostranačko tijelo, komisija za predsjedničke debate. U njoj sjede bivši predsjednici demokratske i republikanske konvecnije i pravila su postavljena dosta ranije. Detalji su postavljeni još prošlog ljeta. Kada su Clinton i Trump osvojili nominacije tijelo se ponovno sastalo i odabralo voditelje debata. Može se reći da su to kompromisni voditelji. Nisu ljudi za koje je jedna kampanja stavila veto, što imaju pravo. Ali to su i dalje vrhunski novinari bez premca”, objasnio je Đurović.
U tim debatama postoji i takozvani fact checking. U stvarnom vremenu, dok kandidati govore, postoji algoritam koji određuje govore li istinu ili ne.
“Kampanja je toliko netipična zbog Trumpa pa je malo teže raditi fact checking jer je jedno istraživanje pokazalo da Trump prosječno u nastupu laže svake 3 minute i 15 sekundi, što je dosta posla za ljude koji se time bave. Clinton je to iskoristila i napravila stranački fact checking i poziala ljude da na njezinoj stranici provjere govorili li Trump istinu. To je doduše stranački alat, ali sve veće televizijske kuće rade fact checking i on je dosta porazan za Trumpa. Ne samo faktički netočne informacije, nego suprotne onome što je sam rekao nekoliko minuta ranije”, rekao je Đurović.
Donald Trump prekršio je američku svetinju – izbjegao je plaćanje poreza, no Đurović smatra da mu tu zapravo i neće previše naštetiti.
“Paradoksalno, da ono što je inače najosjetljivija stvar Amerikancima ne šteti Trumpu u tolikoj mjeri koliko mu štete mizogini i rasistički istupi kao onaj prošlog tjedna kada je bivšu Miss Universe nazavo debelom, a ona je latinoamerikanka pa je to još pogoršalo stvar. Porezna prijava je nešto što su svi predsjednički kandidati od Nixona do danas podnijeli. Bilo je natezanja oko toga, ali su je podnijeli. Trump je prvi koji, izgleda, uopće neće objaviti poreznu prijavu, a stvar je posebna s obzirom da je on milijarder, poduzetnik i da je imao šest bankrota. Ti putevi novca su kod njega zanimljiviji nego kod običnog kandidata.”
Trumpovi se boje da ga građani ne isprovociraju
Posebnost debate u Saint Louisu bit će ta da će kandidatima pitanja postavljati i građani. Agencija Gallup odabrala je one koji su se iskazali u javnim istupima i na društvenim mrežama.
“To je town hall (eng. gradska vijećnica) model u kojem, osim voditelja, publika u dvorani postavlja pitanja kandidatima. Gallup je odabrao neopredijeljene birače iako je njih ove godine znantno manje – oko 6,7 posto onih koji će izaći na izbore. Polovica postavljenih pitanja će biti od voditelja, a pola od građana. Ono što je u ovoj formi zanimljivo jest da Trump nema nikakvog iskustva s takvom vrstom komunikacije, koja je znatno drugačija od klasične debate. Clinton pak ne voli velike skupove, nego voli taj kontakt s građanima i u Trumpovoj kampanji se boje da bi on mogao biti lako isprovociran”, smatra Đurović.
Kako Đurović prognozira i tadašnju kampanju i rezultat samih izbora? Tko će iduće četiri godine sjediti u Ovalnom uredu?
“Ako gledamo po dosad pokazanome i sposobnostima u debatiranju Clinton u puno boljoj poziciji ulazi u debatu. Mislim da bi Trump mogao reći neke stvari koje bi ga danima mogle pratiti. Što se tiče samih rezultata izbora, mislim da tu nema puno upitnika. Bezbrojne ankete pokazuju da Clinton ni u jednom trenutku nije izgubila prednost. Vodi u četiri najvažnije države – takozvane swing states (države u kojima se najčešće mijenja mišljenje i koje zapravo odlučuju). Ni u najnižim trenucima nije izgubila vodstvo u Coloradu, Virginiji i Pennsylvaniji. Ako osvoji te tri nedostaje joj samo jedan elektoralni glas da posane predsjednica. Vjerujem da će tako završiti i da će postati prva žena predsjednica najmoćnije države na svijetu”, prognozira Đurović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
