Carl Djerassi, koji je umro u petak u San Franciscu u 91. godini, promijenio je živote žena diljem svijeta kao ključni sudionik u razvoju kontracepcijske pilule, ali talenti tog bečkog kemičara sezali su mnogo dalje od laboratorija jer je pisao romane i kazališne komade, sakupljao umjetnine i bio mecena mladim umjetnicima.
Djerassi je rođen 1923. u obitelji židovskih liječnika, a kad je Adolf Hitler anektirao Austriju 1938., najprije je pobjegao u Bugarsku, odakle mu je bio otac, a poslije u Sjedinjene Američke Države.
Kao mladi useljenik bez novca, pisao je tadašnjoj američkoj prvoj dami Eleanor Roosevelt da mu pomogne da dobije stipendiju. Studirao je kemiju i doktorirao na sveučilištu u Wisconsinu 1945.
Tijekom znanstvene karijere, Djerassi je objavio 1200 radova, uključujući i one po kojima je najpoznatiji, o sintetskoj proizvodnji hormona. Dok je radio za farmaceutsku tvrtku Syntex u Meksiku uspio je sintetizirati hormon progestogen, što je nekoliko godina poslije, u suradnji s američkim farmakolozima Gregoryjem Pincusom i Johnom Rockom, dovelo do razvoja prvog oralnog kontraceptivnog sredstva.
“Ljudi se odlučuju na manje djece iz socijalnih, ekonomskih i kulturnih razloga”
“Pilula” je omogućila ženama da preuzmu kontrolu nad svojim tijelima i životima, ali je rezultirala i padom nataliteta u industrijskim zemljama 60-ih godina. Djerassi je negirao da je njegovo otkriće krivo za to. “To je glupost. Ljudi se odlučuju na manje djece iz socijalnih, ekonomskih i kulturnih razloga”, rekao je jednom.
Tada je i predvidio da buduća desetljeća neće biti obilježena kontracepcijom nego reproduktivnom medicinom. “Netko će se koncentrirati na to kako da netko ima dijete, a ne na to kako da ga spriječi”, rekao je.
Kasnije u životu jako ga smetalo što ga novinari ispituju samo o antibebi piluli, a ne o njegovim drugim važnim otkrićima na polju antihistaminika, lijekova za alergije i protuupalnih kortikosteroida. Potaknut svojom trećom suprugom, feministicom i pjesnikinjom Diane Middlebrook, Djerassi je počeo pisati poeziju, kratke priče, romane i drame.
Neokrunjeni Nobelovac
Njegov roman iz 1989. “Cantorova dilema” govori o taštini znanstvenika u pohodu na Nobelovu nagradu. Unatoč brojnim drugim znanstvenim nagradama, Djerassi nikad nije dobio Nobela. “Ima mnogo ljudi koji zavređuju Nobelovu nagradu, a nikad je ne dobiju”, rekao je lani listu Die Presse kad su ga pitali smatra li se kandidatom.
U spomen na pokojnu suprugu, Djerassi je u Kaliforniji osnovao centar u kojem mladi slikari, skulptori, pisci i fotografi mogu besplatno raditi godinu dana.
Bio je gorljvi sakupljač umjetnina. Veliki broj slika Paula Kleea donirao je bečkoj Albertini 2008. godine. Tad je o svom radnom gradu, iz kojeg je morao pobjeći kao mladić, rekao: “Moji osjećaji prema Beču ostat će pomiješani cijeli život, iako postaju sve bolji i bolji”.
