Haški sud za nekoliko dana završava rad. Tko preuzima postupke koji nisu okončani?
Jonasu Nilssonu ovo je možda i posljednji ulazak u sudnicu u kojoj je proveo velik dio svog života. Pravni službenik Nillson jedan je od mnogih koji je godinama pomagao sudskim vijećima u istraživanjima i draftiranju odluka. A sada kada Haški sud zatvara svoja vrata, on kao i mnogi drugi pakiraju svoje stvari i traže novi posao.
“Svi slučajevi na kojima sam radio bili su kompleksni. No možda je posljednji, ovaj protiv Ratka Mladića bio najsloženiji. Optužnica je bila velika, pokrivala je dugačak period i veliko geografsko područje. A to onda podrazumijeva i mnogo svjedoka i dokaza. Uloga pravnih službenika tu je velika, moramo pomoći sucima da sve to pretoče naposljetku u odluku. U tom smislu, Mladićev slučaj je bio jedan od najkompleksnijih”, objašnjava pravni službenik Vijeća Jonas Nilsson.
Žalbu koju sprema Mladićev braniteljski tim preuzet će institucija koja će dovršiti i sve druge nezavršene poslove Tribunala. Od 2013. rade paralelno sa Sudom i zasad imaju tri slučaja: žalbeni postupak u slučaju Karadžića i Šešelja te ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
VEZANE VIJESTI
“Što se tiče žalbenog postupka u slučaju Šešelj, on je u tijeku. I žalbena sjednica je zakazana za 13. prosinca, a pravomoćna presuda u ovom predmetu očekuje se u prvoj polovici iduće godine”, najavila je glasnogovornica Mehanizma Helena Eggleston.
Pravomoćna odluka za Radovana Karadžića očekuje se za par godina,a uz te slučajeve zadatak je i voditi računa o cijelom nizu svjedoka koji su Haškom sudu ali i sudu za zločine u Runadi pomogli utvrđivati činjenice. Ukupno ih je bilo oko 8.000 i nekima od njih su, zbog vlastite sigurnosti, određivane mjere zaštite.
“Mjere osiguranja su različite, oni su dodjeljene za vrijeme suđenja, od strane sudskog vijeća i samo vijeće može maknuti tu mjeru, a ako nije maknuta, onda je dugotrajna, to može biti i relokacija, ali to je u manjem broju slučajeva. No oko 30 posto svjedoka ima jednu takvu mjeru”, navodi Eggleston.
Mehanizam ima mandat i za nadgledanje izvršavanja kazni, kao i za odlučivanje o eventualnim zahtjevima za smanjenje kazni, pomilovanjima ili puštanjima na prijevremenu slobodu. No, u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu kroz koju je dosad prošlo 178 pritvorenika, sada je njih 10. Mladićeve prigovore pak ne žele komentirati.
“Prosjek godina pritvorenika je sada više od 67 godina.Dakle imamo grupu od 50 do 70 godina i to nam svakako predstavlja nove izazove. Imamo neke koji imaju ozljede iz rata, ali i medicinske probleme starije životne dobi”, objašnjava Fraser Gilmour, zapovjednik pritvorske jedinice.
Stotinjak zahtjeva za pomoć godišnje Mehanizam dobiva od nacionalnih pravosuđa koje sve više, kažu, procesuiraju ratne zločine. Pomoć dobivaju i od samog tužiteljstva.
“Imamo slučajeve koji su istraženi gotovo do razine optužnice, ali ju nismo podigli. I sada usko surađujemo s nacionalnim tužiteljima. Dali smo im pristup dokumentaciji koju imamo ovdje. Imamo tri časnika za vezu, jednog iz Beograda, jednog iz Sarajeva i jednog iz Zagreba te radimo s njima. Mogu pretraživati naše baze podataka i pomagati u nacionalnim istragama”, objašnjava Bob Reid iz Tužiteljstva MKSJ.
Zamišljen kao manja i efikasna institucija – radi na još većoj dostupnosti brojne dokumenatcije skupljene tijekom više od 20 godina rada suđenja za zločine na prostorima bivše Jugoslavije. Dom mu je i dalje ista zgrada kao i ona Tribunala te baš kao i taj sud – ima privremeni mandat.
