Grupa Islamska država (IS) koristi surove i primitivne metode obračunavanja s neprijateljima, ali stručnjaci kažu da ima veoma sofisticiran način financiranja svojih aktivnosti, prenosi američka televizija CNN.
CNN navodi da IS ima prihode od prodaje nafte, otkupnina za taoce, prodaje ukradenih antikviteta, reketarenja, pljački, prodaje poljoprivrednih proizvoda, a navodno i od trgovine ljudskim organima.
IS, prema raznim izvorima, zarađuje između milijun i dva milijuna dolara dnevno od prodaje nafte, uglavnom iz rafinerija i bušotina koje su pod njenom kontrolom na sjeveru Iraka i Sirije.
Časopis Foreign Policy prenosi procjene da IS dnevno proizvede 44.000 barela nafte u Siriji i 4.000 barela u Iraku, a jedan kurdski list objavio je imena ljudi umiješanih u ovo nezakonito poslovanje, od kojih su neki bili povezani sa švercerima nafte iz doba režima Sadama Huseina, a neki sa ogrankom Tojote u Irbilu.
Ekstremisti krijumčare naftu, na primjer, na jug Turske, gdje je prodaju ljudima kojima je ona potrebna za svakodnevne aktivnosti.
IS pokušava prodajom nafte uspostaviti financijski održiv teritorij u “sunitskom trokutu” na zapadu i sjeveru Iraka, izjavio je Luaj al-Hatib, osnivač i direktor Iračkog instituta za energiju.
Al-Hatib kaže da je pod kontrolom IS u ovom trenutku oko šest milijuna ljudi u Iraku i Siriji, što je, kako napominje, veliko tržište.
Američko ministarstvo financija je 2012. godine procijenilo da su Al Kaida i njeni ogranci za osam godina prikupili 120 milijuna dolara od otkupnina za taoce.
IS se ranije svrstavao uz Al Kaidu. Vjeruje se da dvije grupe sada djeluju odvojeno, ali i dalje imaju mnogo sličnosti.
New York Times je prošle godine proveo istraživanje prema kojem su Al Kaida i njeni ogranci od 2008. godine zaradili 125 milijuna dolara od otkupnina, od čega 66 milijuna 2013. godine.
Jedna švedska kompanija je, navodno, platila 70.000 dolara za oslobađanje jednog njenog radnika, koga je otela IS.
Mada dužnosnici javno demantiraju isplatu otkupnina, Francuska, navodno, pregovara s ekstremistima kada su oteti njeni građani. IS je 2013. oteo četvoricu Francuza u Siriji, koji su sljedeće godine oslobođeni.
SAD, s druge strane, ne pregovaraju s otmičarima, ali nedavna pogubljenja američkih i drugih zapadnih talaca potakla su debatu oko toga bi li se takva politika trebala promijeniti.
IS je tražila stotine milijuna dolara otkupnine za američkog novinara Jamesa Foleyja, a pošto nije dobila traženi novac, odrubila mu je glavu i snimku pogubljenja postavila na internet.
Japan također ne pregovara s teroristima te su nedavno pogubljena dvojica japanskih državljana za čije je oslobađanje IS tražila 200 milijuna dolara.
IS, prema izvještaju New York Timesa iz 2014, dopušta mještanima da iskopavaju arheološka nalazišta, pod uvjetom da plate određeni postotak za sve što pronađu, a u nekim područjima duž rijeke Eufrat čak i potiče poluprofesionalne arheološke ekipe da vrše iskopavanja.
Generalni direktor iračkih muzeja Kais Husein Rashid rekao je američkoj televiziji da ekstremisti IS režu dijelove stoljećima starih reljefa i prodaju ih kriminalcima i prodavačima antikviteta.
Rashid je rekao i da IS oštećuje mnoge povijesne lokacije tako što ih koristi kao teren za obuku, skladište oružja ili zatvor.
IS je prošle godine zauzela prostrana područja u Iraku i Siriji i uspostavila civilne i administrativne entitete po uzoru na državu – kalifat, i počela je prikupljati porez, odnosno reketirati stanovništvo.
Ekstremisti se ne libe ni od pljačke: u lipnju 2014, grupa je upala u nekoliko banki u Mosulu i ukrala, kako se procjenjuje, oko 500 milijuna dolara.
Irački ambasador pri Ujedinjenim nacijama Muhamed Alhakim prošloga tjedna je izazvao senzaciju izjavom da su u masovnim grobnicama u Iraku proteklih tjedana pronađena tijela s kirurškim rezovima, kojima su nedostajali bubrezi i drugi organi.
Alhakim je izjavio da je moguće da se IS bavi krađom i trgovinom organa mrtvih civila, mada su mnogi skeptični prema toj mogućnosti jer očuvanje organa zahtijeva vrhunske sanitetske uslove.
IS kontrolira i ogromne obradive površine, na kojima se uzgajaju pamuk i žitarice.
