Helsinki, mjesto održavanja summita Trump-Putin, ima povijesnu važnost u diplomatskim odnosima dvaju dugogodišnjih suparnika.
Godine 1975. SAD i Rusija, odnosno Sovjetski Savez, potpisali su zajedno s još 33 države sporazum o smirivanju hladnoratosvkih napetosti.
Poznat kao Završni sporazum iz Helsinkija, dokument je potpisan na sigurnosnoj konferenciji na kojoj je bio američki predsjednik Gerald Ford i sovjetski vođa Leonid Brežnjev.
Drugi važan susret američkih i sovjetskih čelnika u Helsinkiju dogodio se 1990. kada se George Bush sastao s Mihailom Gorbačovom zbog iračke invazije na Kuvajt koja je kasnije dovela do američke intervencije i prvog Zaljevskog rata.
Bill Clinton susreo se 1997. u glavnom gradu Finske s Borisom Jeljcinom kada su dvojica predsjednika razgovarala o proširenju NATO-a na baltičke države. Upravo na tom sastanku Clinton je pozvao Rusiju da se priključi skupini G7, koja je tako postala G8.
Krug bi se u Helsinkiju ovoga puta mogao zatvoriti: Rusija je izbačena iz te skupine zbog ukrajinske krize, no uoči summita G7 prošloga mjeseca Trump je dao naslutiti da bi Rusiju trebalo pozvati da se ponovno priključi industrijski najrazvijenijim zemljama svijeta.
Finska, koja je 1917. izborila neovisnost od Ruskog carstva, povijesno održava neutralno stajalište prema sporovima Zapada i Rusije i tijekom Hladnog rata njegovala je dobre trgovinske i diplomatske odnose s oba bloka.
Iako je članica EU-a, ta država nije ušla u NATO poput većine članica Unije i u regiji je zadržala stratešku neutralnu poziciju.
Vjerojatno zbog toga, finska prijestolnica bila je 2008. domaćin sastanka zapovjednika američke i ruske vojske Mikea Mullena i Nikolaja Makarova u jeku rata između Rusije i Gruzije.
Helsinki je ranije ove godine ugostio neslužbene pregovore Sjeverne i Južne Koreje te SAD-a, uoči summita između dviju Koreja i kasnije Pyongyanga i Washingtona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
