Globalni kompakt nije pravno obvezujući dokument, već pruža okvir za nacionalne migracijske politike, istaknula je u četvrtak visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Bruxellesu.

“Postoje neka pogrešna shvaćanja u raspravi o Globalnom kompaktu. Želim naglasiti jedno pogrešno shvaćanje koje je meni očigledno, ali možda moramo ponoviti uzimajući u obzir rasprave u državama koje su u tijeku: dokument nije pravno obvezujući okvir. Mislim da nacionalni parlamenti posebno, ali i Europski parlament moraju potvrditi da, od početka, to nije pravno obvezujući okvir. Sporazum neće stvoriti pravne obveze za države. To je izbor politika, izbor najboljih praksi, iz kojih države mogu preuzeti zaključke i implementirati ih u svoje nacionalne migracijske politike.“, poručila je Mogherini u raspravi o pripremama međuvladine konferenciju u Marakešu o UN-ovu Globalnom kompaktu o migracijama.

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile 193 zemlje članice UN-a u srpnju, a trebao bi biti potvrđen u marokanskom gradu Marakešu 10. i 11. prosinca.

Države poput SAD-a, Izraela, Australije, cjelokupne Višegradske skupine i Austrije već su najavile da neće prihvatiti taj dokument.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom i da se njime predaje suverenitet države dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

Mogherini je ustvrdila da ne postoji sukob između nacionalnih interesa i ideje Globalnog kompakta. “Ako je naš nacionalni interes upravljati migracijama, a ja vjerujem da je to interes svih nas: učiniti migracije propisnima, humanima i održivima, tada je Globalni kompakt moćno oruđe koje služi našim nacionalnim interesima”.

“Kompakti su utemeljeni na poštivanju principa suverenosti država da odlučuju o nacionalnim migracijskim politika. Međutim, kompakti pružaju okvir koji danas nedostaje, a koji je zasigurno potreban“, dodala je Mogherini.

Austrijska političarka Karoline Edtstadler (ÖVP/EPP) govorila je u ime Vijeća EU-a, kojim predsjeda Austrija. Austrijska vlada kancelara Sebastiana Kurza neće potpisati Marakeški sporazum.

„Kao što znate Vijeće nema jedinstveno stajalište o ovom tekstu. Međutim, države članice su odlučile ili su u postupku odlučivanja o nacionalnim stajališta o ovom dokumentu. Političko odobrenje Globalnog kompakta na međunarodnoj konferenciji u Marakešu i usvajanje ovog dokumenta na općoj skupštini UN-a će otvoriti put primjeni ovog sporazuma. Ja se nadam da će suradnja s 36 zemalja i s regijama biti ključni temelj za uspostavljanje dobrih okvira za buduće migracije“, poručila je Edtstadler.

Judith Sargentini je u ime Zelenih/Europski slobodni savez ukazala na činjenicu da Austrija koja odbija potpisati Marakeški sporazum predsjeda Vijećem EU-a, dok predsjednica Vijeća za vanjske poslove Mogherini podržava sporazum.

„Radi se o shizofreniji. Zapravo ovdje imamo predstavnike austrijske vlade koji se izjašnjavaju u ime Vijeća, a austrijska vlada je odbila potpisati ovaj sporazum. S druge strane imamo gospođu Mogherini koja predstavlja ne samo Europsku komisiju nego i Vijeće, a koja pozdravlja sporazum za migracije. Zaista smatram da je ovo jedna shizofrena situacija. Činjenica da Donald Trump ne želi potpisati ovaj sporazum mi se čini logičnom, ali Europska unija mora pokazati cijelom svijetu da je u mogućnosti potpisati ovakvu vrstu sporazuma kako bi omogućila djeci migrantima da pohađaju škole te kako bi omogućila da djeca imaju dokumente i da dostojanstveno žive“. rekla je.

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP), članica delegacije Europskog parlamenta na međuvladinoj konferenciju u Marakešu o UN-ovu Globalnom kompaktu o migracijama 10-11. prosinca, izrazila je nadu da će se oko kompakta ipak naći zajedničko stajalište.

“Države članice Europske unije, a ni države članice Ujedinjenih naroda ne bi smjele pristupati ovom problemu individualno, već sudjelovati i zajednički djelovati u kreiranju sveobuhvatnih rješenja. Žalim što Globalni sporazum o migracijama nailazi na kontroverze, ali se nadam da će se pronaći srednji put kao što je to učinio Europski parlament u svojoj rezoluciji o globalnom sporazumu na kojoj sam radila kao pregovaračica Europske pučke stranke, a koje će poslužiti kao putokaz kako da postupamo po ovom pitanju na human i prihvatljiv način“, poručila je Zovko govoreći u ime EPP-a na plenarnom zasjedanju u Bruxellesu.

Slovenska zastupnica Tanja Fajon, koja je govorila u ime socijaldemokrata, naglasila je kako bi sve države članice trebale podržati Marakeški sporazum.

“Sve države članice trebale bi podržati ovaj sporazum, jer je on sporazum koji naglašava važnost poštivanja univerzalnih prava čovjeka. Svi oni koji kažu da je ovaj sporazum prevara ili da će dovesti do uništenja zapadnog svijeta, trebaju još jednom razmisliti. Ja to govorim svima koji daju takve izjave i kažem da su to lažne izjave. Ljudi ne znaju da se ovdje radi o suradnji i dijeljenju odgovornosti. Radi se o europskim načelima, koja će nam pomoć da bolje upravljamo migracijama“, rekla je Fajon.

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić (HKS/ECR) kritizirala je na raspravi Marakeški sporazum, istaknuvši kako je to pogrešan okvir.

“Potreba da se na globalnoj razini stvori okvir za migracije postoji jer je evidentno da velik broj država ne poštuje međunarodni poredak i otvoreno propušta migrante prema njihovim finalnim odredištima. Deseci tisuća ljudi u ovom trenutku ,bez dokumenata, s lažnim identitetom i bez prave provjere prelaze granice i odlaze prema nekoj od zapadnih država, dok oni koji popuštaju okreću glavu od problema i tako ugrožavaju sve nas. Migracije moraju biti sigurnije, i za migrante, ali i za domicilno stanovništvo. U Europu je ušlo puno ljudi za koje dan danas ne znamo tko su i koje su im stvarne namjere. UN-ov kompakt o migracijama ne predstavlja taj okvir za rješenje ovog globalnog izazova, jer ga odbijaju Amerikanci, Australija Izrael i niz europskih država. To znači da ga uglavnom podržavaju one države iz kojih ljudi odlaze, ali ne i one koje ih trebali primiti, tako se problem ne rješava, nego samo pogoršava“, poručila je Tomašić.

N1 pratite putem aplikacija zaAndroid | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter | Facebook | Instagram.