Oporezivanje profita tvrtki s prihodima većim od 200 tisuća eura godišnje, visoka primanja, najveći vlasnici s imovinom većom od milijun eura i emisije ugljičnog dioksida s najmanjom cijenom od 30 eura po toni - prijedlozi su za izmjenu političkog i institucionalnog okvira Europe.

Sedmero stručnjaka i stručnjakinja na čelu s poznatim francuskim ekonomistom Thomasom Pikettyjem objavilo je Manifest za demokratizaciju Europe, koji su uputili europskim političarima, ali i svim Europljanima – piše Novi list.

U tom kratkom i razumljivom programatskom tekstu Piketty i njegovi suradnici nude svoja rješenja i svoje recepte za probleme rastuće ekonomske nejednakosti, i to unutar europskih zemalja, a ne između njih, kao i očuvanja demokratskog karaktera europskog projekta, kako bi se suzbio populistički val, a Europa i europski projekt ponovno približili Europljanima.

Manifest donosi niz konkretnih rješenja za ključne probleme današnje Europe: demokratizaciju europskih institucija i politika, i to u smjeru veće fiskalne i socijalne pravde, s obzirom na to da je postojeći europski model ne samo “netransparentan i neodgovoran”, nego je isključivo usmjeren na zadovoljavanje financijskih i proračunskih ciljeva, a zanemaruje probleme, strahove i rastuću nesigurnost kod običnih ljudi.

Piketty, koji je u svom ‘Kapitalu 21. stoljeća’ kao rješenje za ublažavanje neopravdanih nejednakosti ponudio progresivno oporezivanje, u uvodu Manifesta konstatira kako se Europa pokazala nesposobnom odgovoriti na brojne izazove s kojima je suočena, od rastuće socijalne nejednakosti diljem Europe, ubrzanog rasta globalnog zagrijavanja, problema porezne evazije, priljeva izbjeglica do strukturnog manjka investicija u javnom sektoru, osobito u sektoru visokog obrazovanja i istraživanja.

Proračun za demokratizaciju

“Velike kompanije trebaju pridonijeti više od malih i srednjih, a najbogatiji porezni obveznici trebaju platiti više od siromašnih, što danas nije slučaj”, stoji u Manifestu. Stoga se predlaže usvajanje “ugovora za demokratizaciju” i “proračuna za demokratizaciju”, o kojima bi se raspravljalo i glasalo u “suverenoj europskoj skupštini”. To bi, smatraju Piketty i njegovi suradnici, konačno omogućilo Europi stvaranje nove javne institucije koja bi bila u stanju rješavati krize i koja bi omogućila stvaranje ekonomije temeljene na solidarnosti, piše Novi list.

Proračun za demokratizaciju bio bi financiran iz četiri nova glavna europska poreza, koji bi se temeljili na solidarnosti. Oporezivali bi se profiti najvećih tvrtki s prihodima od preko 200 tisuća eura godišnje, zatim visoka primanja, pa najveći vlasnici s imovinom višom od milijun eura, a naposljetku i emisije ugljičnog dioksida s minimalnom cijenom od 30 eura po toni.

Piketty predlaže povećanje europskog proračuna na četiri posto europskog BDP-a, što je značajan porast s obzirom na to da sadašnji proračun EU iznosi samo jedan posto europskog BDP-a. Proračun od četiri posto omogućio bi financiranje istraživanja i europskih sveučilišta i pokretanje novog ambicioznog investicijskog ciklusa te prihvat i integraciju migranata, kao i smanjenje regresivnog oporezivanja koje opterećuje plaće i potrošnju.

“Dosad su korist od europskih integracija imali prije svega najmoćniji i najmobilniji ekonomski i financijski akteri: najveće multinacionalne kompanije, domaćinstva s visokim primanjima i velikom imovinom. Europa će ponovno uspostaviti veze sa svojim građanima samo ako pokaže da je kadra uspostaviti europsku solidarnost, u kojoj će glavni dobitnici globalizacije pravično pridonijeti financiranju javnih dobara koja su Europi neophodna”, navodi se u Manifestu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram