Britanska vlada ne želi odgoditi izlazak Velike Britanije iz Europske unije, rekao je u utorak ministar za Brexit Martin Callanan, po dolasku na ministarski sastanak u Bruxellesu.
“Vrlo smo jasni: vladina politika je da ne može doći do odgode primjene članka 50” (Sporazuma EU-a), rekao je Callanan, upitan o toj mogućnosti o kojoj u utorak piše list Daily Telegraph, javlja agencija France Presse.
Taj list objavio je da britanski i europski zastupnici raspravljaju o mogućnosti odgode službenog roka za izlazak Velike Britanije iz Europske unije, strahujući da sporazum o Brexitu neće biti potvrđen do 29. ožujka.
Te novine pozvale su se na tri neimenovana izvora iz EU-a koji tvrde kako britanski dužnosnici “ispituju teren” oko ideje odgode primjene članka 50. o napuštanju saveza.
“Napustit ćemo EU 29. ožujka ove godine jer to kaže članak 50, jer je za to glasao parlament, i to je ono što sada kaže britansko nacionalno zakonodavstvo”, naglasio je Callanan.
Britanski zastupnici trebali bi idući tjedan glasati o sporazumu o izlasku koji je May postigla s Bruxellesom u studenom.
Francuska ministrica za europska pitanja Nathalie Loiseau, također upitana o mogućnosti odgode datuma izlaska Velike Britanije, kazala je da to “nisu zatražile britanske vlasti”.
Rekla je da neće razgovarati o hipotezama, jer je situacija ionako “dovoljno kompleksna”.
Njemačka je, kako piše Reuters, kazala da nije vrijeme da se razgovara o odgodi primjene članka 50.
“Ne želim misliti o mogućnosti odgode primjene članka 50 sada i ovdje. Mislim da to nije nešto na što bi se danas trebali fokusirati”, kazao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u Dublinu.
Naglasio je da bi Brexit bez sporazuma “mogao imati negativni učinak na radna mjesta u Njemačkoj i to imamo namjeru spriječiti, koliko god stajalo”.
Glasnogovornica premijerke Therese May odbacila je izvještaj Daily Telegrapha. “Premijerka je uvijek govorila da EU napuštamo 29. ožujka 2019. i da neće biti odgode primjene članka 50”, kazala je.
May je službeno aktivirala članak 50 Lisabonskog ugovora 29. ožujka 2017., pokrenuvši time dvogodišnji period za pregovore o izlasku.
Predstavnici poslovnog svijeta i investitori strahuju da bi napuštanje EU-a bez postignutog dogovora moglo ugroziti trgovinu, pogoditi financijska tržišta i poremetiti opskrbne lance za peto po veličini svjetsko gospodarstvo.
Konačni oblik Brexita utjecat će na 2,8 bilijuna dolara jako britansko gospodarstvo, na jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva i sudbinu Londona kao jedne od dviju najvećih financijskih prijestolnica na svijetu.
Na referendumu u lipnju 2016. izlazak iz EU-a podržalo je oko 52 posto glasača, odnosno oko 17,4 milijuna stanovnika, dok je njih 48 posto, odnosno 16,1 milijuna stanovnika, bilo za ostanak.
Za izlazak su glasale Engleska s 53,4 posto i Wales s 52,5 posto, dok su se tomu usprotivile Sjeverna Irska s 55,8 posto i Škotska sa 62 posto glasova. Europski sud pravde, najviši sud EU-a, prošli je mjesec presudio da Ujedinjeno Kraljevstvo može unilateralno povući tu odluku, potaknuvši time nade onih koji su za ostanak da bi se Brexit mogao zaustaviti novim referendumom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.