Dekriminalizacija korupcije i izglasavanje amnestije za već osuđene osobe bilo bi korak natrag za vladavinu prava u Rumunjskoj, upozorio je u petak predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

“Nema kompromisa oko vladavine prava koja će biti ugrožena ako se izglasa amnestija. Bio bi to korak natrag”, izjavio je Juncker u Bukureštu.

Juncker zajedno sa svim povjerenicima i ostalim čelnicima europskih institucija boravi u Bukureštu u povodu preuzimanja rumunjskog rotirajućeg predsjedništva.

Rumunjska vlada namjerava uskoro izglasati amnestiju za osobe osuđene za korupciju “na temelju krivotvorenih dokaza”.

Politička scena u Rumunjskoj je podijeljena oko reforme pravosuđa koju u protekle dvije godine provodi rumunjska vlada, koju čini koalicija socijaldemokrata i liberala.

Čelnik socijaldemokrata Liviu Dragnea, kojeg se smatra najmoćnijim političarem u zemlji, ne može biti premijer zbog sudske zabrane jer je uvjetno osuđen za prijevare i namještanje izbora. On traži od predsjednika Klausa Iohannisa da odobri izmjene zakona.

Vladu vodi Viorica Dancila, koja je, prema kritičarima, samo formalno premijerka, dok je Dragnea stvarni šef.

Juncker je 29. prosinca, nekoliko dana prije nego je Rumunjska preuzela šestomjesečno predsjedanje EU-om, izrazio sumnju da vlada u Bukureštu u potpunosti razumije što znači šest mjeseci voditi taj savez. Smatra da unutarnje političko stanje Rumunjske znači da država neće djelovati kao ujedinjeni entitet na europskoj pozornici.

Rumunjska vlada kaže da uvodi promjene kako bi se spriječili suci i tužitelji da zloupotrebljavaju svoju moć.

U sklopu te reforme ustanovljen je posebni odjel unutar državnog odvjetništva zadužen za istrage protiv sudaca i tužitelja koji su počinili pogreške u obavljanju svoga posla.

S druge strane, kritičari kažu da je to usmjereno na zaštitu korumpiranih političara.

Vladajuća većina u sukobu je s predsjednikom države Iohannisom, koji pripada desnom centru, oporbi u rumunjskom parlamentu.

Prošle godine zbog pravosudnih reformi koje provodi vlada na ulice što izašli deseci tisuća ljudi, na najmasovnije prosvjede u zemlji od pada komunizma.

Zbog podjela među rumunjskim čelnicima, Komisija je imala odvojene sastanke s predsjednikom države i vladom te zasebno konferencije za novinare Junckera s Iohannisom te Junckera i Dancile.

Preuzimanje rotirajućeg predsjedništva, prvi put od kada je Rumunjska ušla u EU prije 12 godina, palo je na neki način u sjenu zbog kritika oko vladavine prava.

Predsjednik Iohannis je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Junckerom rekao da rasprave u zemlji o reformi pravosuđa traju već dvije godine i da bi bilo vrijeme da se to okonča.

“Rumunjska ne može graditi pravosudni sustav koji ne bi bio kompatibilan s Europskom unijom. Nemam namjeru odustati od svojih načela i vrijednosti. Ova rasprava nije dobra za imidž Rumunjske. Interna rasprava u zemlji ne bi trebala utjecati na naše predsjedništvo Vijećem EU-a”, rekao je Iohannis.

Ni svečanost organizirana u četvrtak navečer u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva nije prošla bez upozorenja u vezi s vladavinom prava.

Na svečanosti su bili predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta, Donald Tusk, Jean-Claude Juncker i Antonio Tajani, rumunjski predsjednik Iohannis, premijerka Dancila te brojni drugi uglednici iz javnog života, uključujući i crkvu.

Međutim, nije bilo Liviua Dragnee, čiji izostanak nije prošao nezapaženo.

Tusk je u svom govoru prilikom rumunjskog preuzimanja predsjedanja EU-om upozorio da kršenje pravila nije poželjno.

“Oni koji u Europskoj uniji možda misle da je igranje mimo pravila i skraćivanje kornera znak njihove snage su u krivu. To je znak slabosti. Onima koji se bore za obranu europskih vrijednosti, sloboda i prava, poručujem: nastavite borbu”,” rekao je Tusk.

Tusk je svoj govor održao na rumunjskom i dobio ovacije u koncertnoj dvorani gdje je svečanost bila uprilličena.

Predsjednik Senata, gornjeg doma rumunjskog parlamenta Calin Popescu-Tariceanu, koji dolazi iz Saveza liberala i demokrata, mlađeg koalicijskog partnera socijaldemokrata, u svom je govoru rekao da je reforma pravosuđa usmjerena na čišćenje starog komunističkog kadra.

“Kao ostatak komunističke prošlosti, neke institucije i donositelji odluka još uvijek imaju vlast koju su imali ranije. Ti akteri su zadržali svoje stare navike”, koje su imali prije rušenja komunizma 1989. godine, rekao je Popescu-Tariceanu.

Šest mjeseci rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će obilježeno iznimno važnim događajima, povijesnim izlaskom jedne zemlje članice, izborima za Europski parlament te summitom u Sibiuu, na kojem bi zemlje članice, njih 27, trebale definirati obrise buduće Europske unije nakon izlaska Velike Britanije.

Rumunjska se pridružila EU-u 2007. uz Bugarsku. Obje države su i dalje pod nadzorom Bruxellesa zbog raširene korupcije i nedostatne vladavine prava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram