Deseci tisuća ljudi sa svijećama u rukama bdjeli su u utorak u Hong Kongu na 30. godišnjicu krvavog gušenja studentskih i prodemokratskih prosvjeda na pekinškom trgu Tiananmen, dok je u Kini dodatno pojačana sigurnost i cenzura o tom događaju.

Prosvjednici su se okupili u parku Victoria u financijskom središtu grada noseći svijeće i transparente, a ostali su se okupljali oko replike kipa Božice demokracije podignutog na trgu Tiananmenu tijekom prosvjeda u Pekingu 1989.

Skulptura kineskog nobelovca i političkog disidenta koji je umro 2017. u pritvoru, plutala je u obližnem rukavcu ukrašena cvijećem.

Dok su deseci tisuća nahrupili u Hong Kong, cenzori u kineskim internetskim kompanijama poručili su kako su alati za otkrivanje i blokiranje sadržaja vezanih uz događaje iz 1989. dosegli dosad neviđene razine preciznosti.

U bivšoj britanskoj koloniji Hong Kongu, koja se pod vlast Kine vratila 1997. prema principu “jedna zemlja, dva sustava” koji jamči prava i slobode što ne postoje u kontinentalnoj Kini, organizatori su rekli kako je mirnom bdijenju prisustvovalo 180 tisuća ljudi koji su popunili prostor od šest nogometnih terena.

U policiji su broj procijenili na 37 tisuća ljudi.

Bdijenje u Hong Kongu najveće je na kineskom teritoriju. Manja okupljanja održavaju se u bivšoj portugalskoj koloniji Makau i na Tajvanu koji Kina smatra svojim teritorijem.

U međuvremenu, vlasti u kontinentalnoj Kini gdje je obljetnica još uvijek tabu, pojačale su sigurnosne mjere na Tiananmenu i okolici. Kina nikada nije objavila broj poginulih tijekom nasilnih događaja 1989. Organizacije za ljudska prava i svjedoci tvrde kako bi brojke mogle biti u tisućama.

Turisti su u utorak šetali središnjim pekinškim trgom, a najveći dio posjetitelja s kojima je razgovarala britanska agencija Reuters kazao je kako ili nisu svjesni da je danas 30. obljetnica krvavog gušenja studentskih prosvjeda ili nisu o tome željeli razgovarati.

O obljetnici gušenja prosvjeda u Kini se ne govori otvoreno i vlasti je neće obilježiti, a cenzura je pojačana u danima prije obljetnice te su onemogućene otvorene rasprave o nasilju.

Muškarac star 67 godina, koji se predstavio prezimenom Li, rekao je kako se jasno sjeća te noći.

“Vraćao sam se kući s posla. Po aveniji Čangan ležala su izgorjela vozila. Narodnooslobodilačka vojska ubila je mnoge. To je bilo krvoproliće”, rekao je Li koji je sjedio na klupi udaljenoj desetak minuta hoda od trga.

Upitan misli li da bi vlasti trebale objaviti punu informaciju o tom nasilju odgovorio je: “Koji je smisao? Ti su studenti umrli nizašto”.

Studenti su 1989., među ostalim, zahtijevali slobodu medija i slobodu govora, objavu imovine dužnosnika i slobodu prosvjedovanja. Vođe prosvjeda u egzilu kažu da su ti ciljevi danas udaljeniji nego ikad prije zbog toga što su vlasti proteklih desetak godina gušile građansko društvo hranjeno godinama ekonomskog razvoja.

Gušenje studentskih prosvjeda ostaje predmet spora Kine i mnogih zapadnih zemalja koje su zatražile od kineskog vodstva da odgovaraju zbog toga što su naredile Narodnooslobodilačkoj vojsci da puca na vlastiti narod.

Kineski ministar obrane Wei Fenghe u nedjelju je na sigurnosnom forumu u Singapuru rekao kako je obračun sa studentima bio “ispravna odluka” podsjećajući na stabilnost Kine nakon toga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram