Ima barem jedna žrtva koronavirusa za kojom nitko neće plakati, a riječ je o gripi koja na godinu odnese stotine tisuća života u svijetu i koja je u Europi prisutna i ove godine, ali u manjem obimu zbog mjera u borbi protiv covida-19.
Gripa na sjevernoj polutki uobičajeno hara od listopada do sredine svibnja, a u nekim sezonama usmrti više ljudi nego covid-19, unatoč tome što za nju cjepivo postoji.
U zimi 2017./2018., gripa je usmrtila 152.000 ljudi u Europi. Do danas je covid-19 na starom kontinentu usmrtio oko 100.000 ljudi, ali u kraćem vremenskom razmaku.
VEZANA VIJEST
“Sezona gripe završila je ove godine ranije nego što je to uobičajeno, vjerojatno zbog provedbe mjera protiv širenja SARS-CoV-2, kao što je fizičko održavanje razmaka te nošenje zaštitnih maski”, kaže Holger Rabenau, virolog u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu.
Takav ishod je pozdravljen no pad oboljenja mogao bi usporiti uspjeh u pripremi cjepiva za iduću sezonu gripe.
Laboratoriji su pretrpani istraživanjima bolesti covid-19 i raspolažu s manje uzoraka za gripu, što znači “da možda neće imati punu sliku o virusu gripe koji je kružio u protekloj sezoni”, kaže Pasi Penttinen, stručnjak za gripu u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Manjak podataka i odgode u njihovoj obradi mogli bi utjecati na kvalitetu cjepiva za sezonu gripe 2021. na južnoj hemisferi. O sastavu cjepiva obično se odlučuje u rujnu na temelju uzoraka prikupljenih početkom godine.
“To bi mogao biti problem,” smatra Penttinen jer manje informacija o mogućim mutacijama ove godine smanjuje izglede za prikupljanjem najučinkovitijeg cjepiva protiv soja gripe koji će prevladavati iduće godine.
#related-news_0
Taj problem vjerojatno neće utjecati na cjepivo za iduću zimu za sjevernu hemisferu jer je njegov sastav dogovoren u veljači, kaže Pentitnen.
Odluke o sastavu cjepiva uzimaju se ozbiljno jer potrebni su mjeseci za proizvodnju milijuna doza cjepiva potrebnih svake godine.
Nedovoljno izvještavanje?
Podaci o smrtima pozvanima s gripom još su nedostpuni no rane procjene govore da je smrtnost mnogo manja.
Samo 4.000 oboljelih od gripe trebalo je intenzivnu skrb ove sezone, prema podacima iz 11 europskih zemalja, a to je oko polovica broja za isto razdoblje prethodnih godina.
Danska, koja je stroge mjere kućne izolacije uvela početkom ožujka, imala je samo mali postotak smrti od gripe koja uobičajeno u toj zemlji odnese oko 1000 ljudskih života, kaže Lasse Vestergaard, infektolog s danskog Statens Serum Instituta.
#related-news_0
Do 20. travnja od posljedica covida-19 u Danskoj je umrlo 355 osoba, prema statistikama kojima raspolaže Reuters.
Čak i bez epidemije koronavirusa, ova bi sezona gripe bila blaga, njezin vrhunac je bio krajem siječnja i zatim je naglo pao, prema podacima Europske unije i stručnjaka.
Krajem ožujka uvedene su mjere ostanka u kući u trajanju više tjedana diljem Europe i žarišta gripe su nestala.
Sezonska gripa slabije je pogodila i Japan, vjerojatno zbog mjera uvedenih protiv pandemije koronavirusa kao što su nošenje maske, često pranje ruku, pokazuje studija koju su ovaj mjesec objavili stručnjaci sa Sveučilišta u Tokiju i Japanski centar za kontrolu bolesti.
I dok se čini da su mjere izolacije spriječile širenje gripe, nije poznato je li slabije izvještavanje o tome također razlog za očiti pad oboljenja.
Ljudi s blažim simptomima uglavnom su izbjegavali bolnice tijekom epidemije covida-19, kažu stručnjaci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
