Cjelokupna vlada Libanona odstupila je u ponedjeljak, manje od tjedan dana nakon katastrofalne eksplozije u Bejrutu u kojoj je poginulo više od 220 ljudi.
Viši ministarski izvor rekao je CNN-u da će vlada do ponedjeljka navečer biti reducirana na skrbnički status, svojevrsnu tehničku vladu.
Već su ranije tri ministra dala ostavku, kao i sedam zastupnika u parlamentu.
U eksploziji koja je 4. kolovoza pogodila libanonsku prijestolnicu poginulo je više od 220 ljudi, objavio je u ponedjeljak guverner grada Marwan Abboud, a prenosi BBC, dodavši da se 110 ljudi i dalje vode kao nestali.
Ozlijeđeno je više od 6000 stanovnika, a veliki dijelovi grada su uništeni. Domove je izgubilo više od 300 tisuća ljudi, a dužnosnici procjenjuju da ukupna šteta iznosi oko 15 milijardi dolara.
Eksplozija u Libanonu dogodila se dok se zemlja bori s najgorom ekonomskom krizom kakvu nije doživjela desetljećima. Situaciju ne olakšava ni epidemija koronavirusa.
No ni tu nije kraj. Postoje brojne optužbe prema vladi za korupciju i loše upravljanje. Eksplozija koja je uništila ili uništila većinu Bejruta, povezana s godinama lošeg i nemarnog skladištenja potencijalno eksplozivnih kemikalija bila je kap koja je prelila čašu mnogim stanovnicima Bejruta.
Premijer Hasan Diab na vlast je došao prošlog prosinca, dva mjeseca nakon ustanka koji je srušio prethodnu vladu. Njegovu vladu čine tehnokrati i ima podršku velikih političkih stranaka, uključujući i Hezbollah.
“Danas objavljujem ostavku vlade”, rekao je Diab u televizijskom obraćanju Libanoncima.
On je osudio korupciju koja je, po njemu, dovela zemlju do “ovog potresa sa svim humanitarnim, socijalnim i ekonomskim posljedicama”.
Predsjednik Michel Aoun prihvatio je ostavku premijera, te od njega zatražio da ostane na čelu tehničke vlade dok se ne formira nova, objavila je televizija.
Libanon sada mora iznaći trećeg premijera u manje od godinu dana koji se odmah mora uhvatiti u koštac s krizama na nekoliko frontova koje prijete Libanonu.
Libanonska valuta izgubila je 70 posto vrijednosti od posljednjih protuvladinih prosvjeda koji su počeli u listopadu prošle godine. Siromaštvo je sveprisutno, a Svjetska banka predviđa da će više od polovice populacije postati siromašno u 2020.
Libanon je i u rastućoj bankarskoj krizi. Vlada nije donijela kontrolne zakone što je pogoršalo i nedostatak financijske likvidnosti zemlje. Građani imaju ograničenje na dizanje gotovine već godinu dana, dok je uvjerenje kako milijarde dolara iz zemlje izvlače libanonske ekonomske elite.
Dijabovi ministri opetovano su optuživali vladajuću klasu za miniranje njihovih planova reformi. Političari su podržali bankarsku elitu i zaustavili program MF-a koji je trebao provjeravati i rad banaka.
Prosvjedi održani za vikend jedni su od većih i nasilnijih, kakve grad nije vidio gotovo godinu dana. Grad je ključao u bijesu dok su prosvjednici okupirali nekoliko ministarstava i gađali policijske snage kamenjem i staklom. Policija je obilato zasula prosvjednike suzavcem, gumenim mecima, a u nekim slučajevima i pravim mecima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.