Vlada je prihvatila prijedlog industrijske strategije Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine, koja za to razdoblje predviđa prosječnu godišnju stopu rasta od 2,85 posto godišnje, uz otvaranje više od 85 tisuća novih radnih mjesta.
U šestogodinjem razdoblju na koje se odnosi strategija, trebala bi biti promijenjena i struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ističe da je riječ o prvom strateškom industrijskom dokumentu koji jasno definira kojim putem treba ići hrvatska industrija u sljedećih sedam godina. Dodaje da je pred Vladom intenzivan međuresorni posao, kako bi se strategija ostvarila.
Četiri područja djelovanja
Četiri su ključna područja djelovanja koje industrijska strategija definira – stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije i razvoj tržišta kapitala.
“U strategiji se planira i rast izvoza za 30 posto, a produktivnosti radne snage za 68,9 posto”, kaže ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Realizacija tih ciljeva, po njegovim riječima, očekuje se prije svega od industrija svrstanih u skupinu “pokretača” odnosno velikih izvozno orijentiranih poddjelatnosti koje ostvaruju dobit i zapošljavaju značajan broj zaposlenih.
Industrijske djelatnosti koje se u nacrtu utvrđuju kao “pokretači”, odnosno strateške djelatnosti su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja računala te elektroničnih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, računalno programiranje i, savjetovanje i povezane djelatnosti, proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja namještaja.
Iako proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja namještaja prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja ne ulaze u cijelosti sa svim poddjelatnostima u skupinu pokretača, prepoznata je njihova uloga u hrvatskom gospodarstvu, pa stoga one predstavljaju strateške djelatnosti Hrvatske, kaže Vrdoljak.
PROČITAJTE JOŠ
Tretman prehrambene i drvno-prerađivačke industrije, koja prvotno u prijedlogu industrijske strategije nije svrstana u “pokretače” nego u “čuvare”, čime nisu bili zadovoljni u resoru poljoprivrede, proteklih je dana bila predmet usuglašavanja između ministarstava gospodarstva i poljoprivrede.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najprije je na sjednici Vlade, a potom i u izjavi za novinare nakon sjednice, rekao da Ministarstvo poljoprivrede daje punu potporu strategiji te je pohvalio međuresornu suradnju u njezinoj izradi. On i ministar Vrdoljak izjavili su da nije bilo sukoba, već dogovora i usuglašavanja oko položaja prehrambene i drvno-prerađivačke industrije, s ciljem izrade što bolje strategije.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine strategijom je predviđena prosječna godišnja stopa rasta od 2,85 posto godišnje, uz otvaranje više od 85 tisuća novih radnih mjesta.
Na pitanje zašto se toliko dugo čekalo na strategiju, ministar Vrdoljak odgovorio je da se na nju čeka 20 godina, pa nije presudno kasni li se nekoliko tjedana. Smatra da su planovi iz strategije ambiciozni, ali realni te da će se Vlada koncentrirati na njihovu realizaciju.
Vrdoljak je najavio striktno praćenje i svakogodišnju reviziju, kako se ne bi dogodilo da strategija završi zaboravljena.
