Joe Biden u petak slavi 78. rođendan. Iako još nije službeno potvrđen ni njegov prvi mandat, mnogi se već sad pitaju hoće li se natjecati i za drugi na kraju kojeg bi imao 86 godina.
Točno dva mjeseca prije njegovog ulaska u Bijelu kuću, u Washingtonu se već nagađa hoće li “lav američke povijesti”, kako ga je nazvao bivši predsjednik Barack Obama, biti predsjednik samo jedan imandat.
Biden u kampanji nije govorio o svojim namjerama u tom smislu, ali je na izravno pitanje smatra li dva mandata mogućim scenarijem odgovorio: “Apsolutno”.
U proljeće, o sebi je govorio kao o “kandidatu tranzicije”, što je ojačalo nagađanja. Je li želio reći da je on najbolja osoba, zbog iskustva i profila, da najprije ukloni Trumpa i potom 2024. preda palicu novom naraštaju? Naraštaju demokratskih vođa koji još nisu bili rođeni kad je prvi put izabran u Senat 1972.
Nekoliko dana nakon pobjede nad Donaldom Trumpom, njegova sestra Valerie Biden Owens, diskretna u javnosti ali ključna figura njegove političke karijere, rekla je da je uvjerena da će se on natjecati i za drugi mandat.
“On je o sebi rekao da je kandidat tranzicije u smislu da će za sobom povesti i mlade i da će nas okupiti da zemlja više ne bude tako podijeljena”, rekla je.
Kad bi se Joe Biden eksplicitno predstavio kao predsjednik za samo jedan mandat, to bi oslabilo njegovu poziciju i prerano otvorilo utrku za nasljednika u Demokratskoj stranci.
Za povjesničara Juliana Zelizera, profesora na Sveučilištu Princeton, Joe Biden ne želi svoje namjere, kakve god one bile, otkriti prerano.
“U ozračju ekstremne političke polarizacije kao što je naša, morate koristiti sve alate koji su vam na raspolaganju uključivo i perspektivu novog izbora, kako biste progurali svoja pitanja u Kongresu”, rekao je za agenciju France presse.
U američkoj povijesti rijetki su bili predsjednici koji se nisu natjecali za drugi mandat u Bijeloj kući.
#related-news_0
James K. Polk, predsjednik od 1845. do 1849. ušao je u kampanju obećavši da se neće natjecati za drugi mandat i održao je obećanje. Ali tadašnja politička borba nema veze s ovom današnjom.
Jedini izuzetak u modernoj povijesti bio je Lyndon Johnson.
Došavši na vlast nakon ubojstva Johna F. Kennedyja 1963., izabran je 1964. uvjerljivom većinom, ali je u ožujku 1968. rekao da ne želi drugi mandat.
Mnogi povjesničari smatraju da je on, u jeku Vijetnamskog rata i suočen s pobunom progresivnog krila vlastite stranke, bio uvjeren da bi izgubio na izborima.
Ali njegova odluka da se povuče, nakon šest godina na vlasti, bila je ipak golemo iznenađenje.
Jer “drugi mandat daje predsjedniku osjećaj legitimiteta”, kako je pojasnio Julian Zelizer. “To je također trenutak da se pokrenu teške političke inicijative, bez izbornog pritiska”.
Joe Biden je u poziciji drugačijoj od drugih. U jesen 2018., kada još nije objavio svoju kandidaturu, priznao je da je njegova dob “apsolutno legitimno pitanje”.
“Mislim da je potpuno normalno da me ljudi gledaju i kažu…’ipak ste vi stari”, kazao je, ali i naglasio da nije izgubio ništa od energije ili intelektualnih kapaciteta.
Jedna stvar je sigurna: od trenutka kada preuzme funkciju 20. siječnja, njegovi republikanski protivnici, ali i kolege demokrati koji sanjaju o kandidaturi, imat će širom otvorene oči i čekati na najmanji znak moguće političke mirovine predsjednika koji će 2022. postati prvi osamdesetogodišnjak u Bijeloj kući u povijesti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.