Više od 146 milijuna Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano na izbore na kompletan saziv Predstavničkog doma i trećinu saziva Senata, a ankete ukazuju na to da će Republikanska stranka osvojiti kontrolu nad cjelokupnim Kongresom.
“Bitka za Senat” mogao bi biti naziv američkih parlamentarnih izbora u utorak 4. studenoga na kojima bi Demokratska stranka, već manjinska u Predstavničkom domu, lako mogla izgubiti kontrolu i nad Senatom i tako predsjednika Baracka Obamu ostaviti bez posljednjeg uporišta u Kongresu.
Više od 146.000.000 Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano izabrati svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu, koji se potpuno obnavlja svake dvije godine. U tom domu republikanci imaju većinu od 2010. godine i prema svim anketama tu će prevlast neupitno i zadržati. Štoviše, analitičari smatraju da će razliku u broju mandata s postojećih 234-201 i povećati.
Republikanci preuzimaju i Senat?
Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36. Demokrati imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika. Republikanci žele kontrolu i nad tim kongresnim domom, a za taj plan demokratima moraju preoteti šest mandata.
Po posljednjim anketama objavljenim u nedjelju republikanci mogu zadovoljno trljati ruke jer nekolicina njihovih kandidata pretekla demokrate u nekoliko ključnih senatskih utrka. Politički analitičari mahom predviđaju da će republikanci uspjeti osvojiti Senat.
Mnogi stručnjaci analiziraju zašto demokrati gube izbore kad ekonomski pokazatelji sugeriraju da bi trebalo biti obrnuto. Nezaposlenost je na 5,9 posto što je najniže u zadnjih šest godina. Kada se Obama 2009. trsio da zemlju izvuče od financijskog kolapsa nezaposlenost je bila deset posto. Zaposlenost u zemlji raste 52 mjeseca zaredom, a ekonomija je u trećem kvartalu narasla 3,5 posto u usporedbi s recesijom 2007-2009.
Mnogi birači, međutim, još nisu osjetili stvaran učinak oporavka i Obamina je popularnost toliko nisko da ga demokrati ne žele u svojoj kampanji.
Stranka predsjednika u drugom mandatu obično ostvaruje lošije rezultate na kongresnim izborima u sredini njegova mandata, a Obami se k tome zamjera što nije odlučnije djelovao u krizama u Siriji i Ukrajini te u borbi protiv ebole.
Paraliza u odnosima Obame i Kongresa ostaje i dalje
Republikansko osvajanje Senata, međutim, malo će toga učiniti da okonča postojeću blokadu u odnosima Obame i Kongresa. U Senatu je za usvajanje većine legislative potrebna je ionako ‘supervećina’ od 60 glasova, pa su republikanci i dosad mogli lako blokirati sva nastojanja demokrata. S druge strane, republikanci sigurno neće požnjeti takav izbori uspjeh da bi sami došli do 60 mandata. Republikanski Senat imao bi zato veće ovlasti kad je u pitanju proračun i mogao bi blokirati Obamina imenovanja na ključne državne pozicije. Stranku bi senatska pobjeda također dobro pozicionirala uoči predsjedničkih izbora 2016. godine.
Demokrati su očito zabrinuti i stranka posljednjih dana sve više troši na izbornu kampanju u nadi da će u posljednji tren okrenuti trend.
Birališta se otvaraju šaroliko i ovise o odluci vlasti pojedinih država. Neke države Nove Engleske kreću već u šest ujutro (podne po srednjoeuropskom vremenu), ali ima i onih u kojima se birališta otvaraju tek u deset sati po mjesnom vremenu. Zadnja će se birališta zatvoriti na Aljasci i na Havajima, u srijedu prijepodne po srednjoeuropskom vremenu.
Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. prosinca, odnosno 6. siječnja, ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog neovisnih kandidata.
Ove godine političari imaju dodatni problem – kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i Islamskom državom, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo petnaestak posto.
Osim što biraju nove kongresnike i senatore, Amerikanci će u utorak izabrati i 36 od 50 guvernera saveznih država i na tisuće lokalnih zakonodavaca. U pojedinim državama glasuju i o lokalnim zakonskim prijedlozima, točnije o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja u rasponu od legalizacije marihuane, minimalne cijene satnice, poreza na zaslađena pića do hidrauličkog lomljenja stijena (fracking) za crpljenje plina iz škriljevca.
