Europski parlament (EP) je na plenarnoj sjednici u srijedu pozvao države članice na izradu zajedničke strategije EU za borbu protiv radikalizacije mladih, ustvrdivši da su teroristički napadi u Parizu još jednom pokazali da je potrebno pojačati koordinaciju i suradnju kako bi se spriječila radikalizacija i ojačala borba protiv terorizma.
Neobvezujuća rezolucija navodi konkretne prijedloge za sveobuhvatnu strategiju u borbi protiv ekstremizma, koja bi se primjenjivala posebice u zatvorima, na online mrežama te putem obrazovanja i socijalnog uključivanja, navodi u priopćenju Parlament.
Rezoluciju o sprečavanju radikalizacije i novačenja europskih građana od strane terorističkih organizacija izradila je Rachida Dati (EPP, Francuska), a usvojena je u EP-u sa 548 glasova, 110 protiv i s 36 suzdržana.
Unaprjeđivanje razmjene informacija među zemljama članicama
Parlament preporuča uspostavu zajedničke EU crne liste džihadista i džihadskih terorističkih osumnjičenika, a naglašava i potrebu zajedničke definicije stranih boraca kako bi se omogućilo kazneni postupak protiv njih, kada se vrate u EU. Također zastupnici pozivaju države članice da se pobrinu za to da svi strani borci budu pod sudskim nadzorom te da ih se nakon povratka u Europu po potrebi drži u pritvoru sve do početka propisnog postupka kaznenog progona.
Isto tako, Parlament naglašava potrebu za obveznim i učinkovitim provjerama na vanjskim granicama za ljude koji se vraćaju u EU. EP traži bržu razmjenu podataka između nacionalnih tijela za provedbu zakona i EUROPOL-a, kako bi se bolje otkrivali i pratili teroristički osumnjičenici. Zastupnici također pozivaju zemlje članice da bolje koriste druge alate, poput Schengenskog informacijskog sustava.
Zastupnici Europskog parlamenta naglasili su svoju predanost prilikom izrade ugovora o evidenciji podataka o putnicima (PNR) do kraja ove godine. Međutim, naglašavaju i to da je EU PNR samo jedan od alata u borbi protiv terorizma i da je sveobuhvatna protuteroristička strategija obavezna.
Parlament također predlaže zaplijenu putovnice i zamrzavanje svih financijskih izvora kako bi se potencijalne strane borce spriječilo da napuste EU. Ove preventivne mjere bi trebale biti poduzete zajedno s popratnim sustavima poput “hotline” broja, odnosno telefonske linije na kojoj obitelji i prijatelji mogu brzo dobiti pomoć ukoliko se boje da bi netko iz njihove blizine mogao biti radikaliziran i učlaniti se u neku terorističku organizaciju.
Sprečavanje širenja nasilnog ekstremizma na internetu i u zatvorima
Članovi Europskog parlamenta predlažu i razdvajanje radikaliziranih zatvorenika kako bi se spriječila situacija u kojoj bi zatvor služio kao mjesto za širenje radikalnog i nasilnog ekstremizma. U cilju sprečavanja širenja poruka mržnje i veličanja terorizma na internetu, Europski parlament smatra kako bi ilegalni sadržaj koji širi nasilni ekstremizam trebao biti u kratkom vremenskom roku izbrisan, ali da bi se pritom trebalo obratiti pažnju i na temeljna ljudska prava.
Zastupnici smatraju da kompanije i pružatelji usluga na internetu i društvenim mrežama imaju zakonsku odgovornost surađivati s tijelima država članica uklanjanjem svih nezakonitih sadržaja kojima se širi nasilni ekstremizam, te države članice trebaju razmotriti sudske postupke, uključujući kazneni progon, protiv poduzeća i pružatelja usluga na internetu i društvenim mrežama koji odbiju postupiti u skladu sa sudskim nalogom da uklone nezakoniti sadržaj ili sadržaj kojim se veliča terorizam sa svojih internetskih platformi. U takvim slučajevima odgovorne treba izvesti pred sud, zaključuje EP.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.