Može li konferencija o bebama u Budimpešti pomoći Europi da izbjegne demografski kolaps? Populistička desnica nada se upravo tome.
Desetljećima je stopa nataliteta u Europi ispod 2.1, odnosno prosječnog broja djece koju svaka žena treba imati kako bi populacija ostala stabilna bez imigracije. Nedavno je prijetnja globalnog demografskog kolapsa postala popularna tema i u Silikonskoj dolini: Elon Musk, otac devetoro djece, nazvao je demografski pad “mnogo većim rizikom za civilizaciju od globalnog zagrijavanja”, piše Politico.
U Europi poziv na povećanje stope nataliteta predvodi mađarski premijer Viktor Orban. Ovaj tjedan, njegova populistička vlada ugostit će desničare na petom po redu demografskom summitu u Budimpešti.
Dvodnevni summit počinje u četvrtak, a na njemu će se okupiti politički vođe, vjerske figure i poznati akademici – uključujući kontroverznog kanadskog psihologa Jordana Petersona, talijansku premijerku s desnog spektra Giorgiju Meloni, srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i bugarskog predsjednika Rumena Radeva – kako bi raspravili kako nagovoriti Europljane da počnu praviti više beba.
Tema je kontroverzna. Istraživanja pokazuju da i muškarci i žene u Europi žele imati više djece nego što imaju. Populacija koja ubrzano stari također stvara pritisak na mirovinske sustave. Istovremeno, pričanje o politikama kojima bi se potaknulo žene da više rađaju neugodno podsjeća na distopiju u stilu Sluškinjine priče.
Bilo kako bilo, sudionici summita imat će mnogo tema za razgovor, velikim dijelom i zato što nijedan njihov dosadašnji prijedlog nije bio uspješan.
Novac za djecu
Mađarska ulaže najviše novca u pronatalitetne politike. Vlada u Budimpešti čak 5 posto svog nacionalnog BDP-a ulaže u pokušaje da poboljša stopu nataliteta.
Najprije su tu porezne olakšice: žene koje imaju četvero ili više djece do kraja života ne moraju plaćati poreze. Potom, parovi koji imaju najmanje troje djece dobivaju pozajmice od 36.000 dolara koje ne moraju vratiti. Parovi s djecom koji kupuju prvu nekretninu dobivaju financijsku pomoć u vrijednosti 35.000 dolara. Vlada čak otvara i klinike za plodnost.
Orban nije jedini desničar u Višegradskoj skupini koji želi povećati reprodukciju.
Poljska je 2016. godine pokrenula program imena 500 plus. Roditelji za svako dijete nakon prvoga dobivaju 120 eura mjesečno. Podaci Europske komisije pokazuju da je do 2017. gotovo 4 milijuna djece do 18 godina starosti – ili oko 55 posto sve djece u Poljskoj – bilo pokriveno ovim programom.
Rezultati su u najboljem slučaju mješoviti. Stopa nataliteta u Mađarskoj porasla je u posljednjih deset godina, kada je bila najniža u Europskoj uniji s 1.2 rođenja po ženi. Iako trenutno stopa iznosi 1.6, još je daleko od stabilne demografske slike. U Poljskoj je stopa nataliteta porasla nakon uvođenja programa 500 plus, no uskoro je ponovno počela padati. Ove godine, stopa nataliteta u Poljskoj dosegla je najniže razine od Drugog svjetskog rata.
Skandinavska socijalna demografija
Dok su zemlje Višegradske skupine fokusirane na porezne olakšice i dijeljenje novca, nordijske države odabrale su drugu strategiju. Ove države žele ženama što je više moguće olakšati stvaranje obitelji i istovremeno zadržavanje karijere.
Ozbiljno su uložili u rano obrazovanje kako bi djeca mogla imati skrb dok oba roditelja rade. Subvencionirane jaslice znače da u Švedskoj obitelji plaćaju samo 11 posto troška mjesta u jaslicama, što je najniža cijena u razvijenom svijetu. Diljem Norveške, Švedske i Danske, preko polovine djece ispod dvije godine upisano je u jaslice, što je daleko iznad prosjeka Europske unije koji iznosi nekih 30 posto.
Roditeljski dopust također je izdašan i strukturiran tako da se očeve potiče da uzmu slobodno s posla. U Švedskoj oba roditelja imaju pravo na osam mjeseci dopusta. U Finskoj roditelji imaju gotovo sedam mjeseci, a u Danskoj 52 tjedna plaćenog dopusta za oba roditelja, koji oni mogu rasporediti između sebe.
Rezultat? Prije deset godina, Švedska je zabilježila natalitetnu stopu od 1.9, a otada je ona pala na 1.7, na istu razinu kao i u Danskoj. Finska se nije pomaknula sa stope od 1.5 djece za svaku ženu.
Mediteranski ležerno
Budući da je Katolička crkva slavna po svom protivljenju kontracepciji, pomalo je ironično da jug Europe bilježi najniže stope nataliteta na čitavom kontinentu. Italija jedva bilježi 1.3 rođenja po ženi, a Španjolska je još i gora: tek 1.2.
Za to postoji nekoliko razloga. Kultura je takva da se mladi kasnije odseljavaju od svojih roditelja, a taj trend pojačava loše gospodarsko stanje i visoke stope nezaposlenosti među mladima. To znači da žene kasnije rađaju prvo dijete: u prosjeku s 31. godinom. Nedostatak otpornih socijalnih mjera znači da se roditelji moraju oslanjati na bake i djedove za čuvanje djece: u suprotnom su ostavljeni sami sebi. Nedostatak jaslica otežava obiteljima ravnotežu između posla i odgoja djece.
Italija uskoro kreće u projekt građenja velikog broja jaslica, financiran iz EU-ovog fonda za obnovu, no trebat će proći godine kako bi se vidjelo je li taj projekt učinio razliku.
Živjela Francuska!
Jezik ljubavi možda zbilja ima smisla – Francuska je prva po plodnosti u Europskoj uniji. Stopa nataliteta iznosi 1.8 po ženi, što nije dovoljno za stabilnost, ali je najbliže od svih drugih zemalja EU-a. Ovim tempom, populacija Francuske mogla bi do 2045. godine prestići Njemačku.
Kao i u drugim zemljama, Francuska nudi financijske subvencije za obitelji s djecom. Isplate počinju s drugim djetetom, no rastu više nego dvostruko za treće dijete. Obitelji s troje ili više djece dobivaju status famille nombreuse, odnosno velike obitelji, koji dolazi s benefitima poput jeftinijeg putovanja vlakom. Isplata mirovina također se povećava za 10 posto roditeljima s troje ili više djece.
Ništa od ovoga nije pretjerano novo u odnosu na mjere u drugim zemljama, zbog čega je ovaj uspjeh Francuza pomalo čudnovat. Ipak, ako Orban želi doskočiti sve nižim stopama nataliteta, bilo bi pametnije da se okrene sekularnoj Francuskoj, umjesto ultra-katoličkoj Poljskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!