Hrvatska se ponovno našla na samom vrhu ljestvice zemalja Europske unije kad je riječ o prosječnoj dobi u kojoj se djeca osamostaljuju i napuštaju roditeljski dom, piše Jutarnji list.
Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine.
U Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih – 12,5 posto. Južne države tradicionalno održavaju bitno jače obiteljske veze od onih na sjeveru i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, jednako kao što se od djece očekuje visoki stupanj skrbi o starijim roditeljima.
Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosječne plaće te nepostojanja učinkovite i širokodostupne stambene politike – ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Međutim, dio stručnjaka ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke te ističe kako Eurostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka.
Uvjereni su kako Eurostat u djecu koja žive s roditeljima ubraja i “djecu” koja su već zasnovala svoje obitelji i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom kućanstvu. U Hrvatskoj, osobito u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom katu jedno, a na drugom drugo dijete sa svojim obiteljima.
Ako Eurostat i njih računa kao “djecu koja se nisu osamostalila”, onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce – gotovo 35 godina i gotovo 2,5 godine više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke – mnogo više ima smisla, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare