Američki predsjednik Donald Trump, koji se ponosi pregovaračkim vještinama, na korak je do sklapanja sporazuma koji bi SAD-u osigurao povlašteni pristup opsežnim rezervama sirovina u Ukrajini.
No, Trump bi na kraju mogao dobiti manje nego što očekuje, prenosi Politico. Procjene ukrajinskog mineralnog bogatstva temelje se na zastarjelim sovjetskim istraživanjima koja nisu uzimala u obzir isplativost ili troškove eksploatacije.
Najnoviji nacrt sporazuma, na koji se poziva ukrajinski list Ekonomska Pravda, predviđa da bi Kijev izdvajao 50 posto prihoda svojih državnih prirodnih resursa u fond koji bi ulagao u Ukrajinu. No, SAD zauzvrat ne bi pružio nikakva sigurnosna jamstva. Ali bi, na papiru, Amerikanci mogli ostvariti značajnu dobit od ovog dogovora.
Prema ukrajinskom Ministarstvu prirodnih resursa i okoliša, ukrajinsko tlo sadrži oko pet posto svjetskih kritičnih sirovina, uključujući grafit, litij, titan, berilij i uran. Ti su resursi ključni za proizvodnju baterija, radarskih sustava i oklopa, što ih čini neophodnima za obrambenu i tehnološku industriju, te bi mogli smanjiti američku ovisnost o kineskim mineralima.
Nepoznata vrijednost nalazišta
Međutim, pravo bogatstvo ukrajinskog rudnog blaga i dalje ostaje nepoznato. Iako Ukrajina izvještava o više od 20.000 istraženih mineralnih nalazišta i lokacija, samo je oko 8000 procijenjeno kao isplativo. Od njih, manje od polovice eksploatiralo se prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu prije tri godine.
Vrijednost tih nalazišta temelji se uglavnom na sovjetskim istraživanjima provedenima između 1960-ih i 1980-ih. Podaci su često nepotpuni, razasuti po zemlji i još uvijek se digitaliziraju. Mnogi su i dalje nedostupni otkako je predsjednik Volodimir Zelenski uveo ratno stanje.
Čak i ako buduća istraživanja potvrde postojanje vrijednih mineralnih ležišta, njihova eksploatacija zahtijevala bi godine rada i ogromna financijska ulaganja.
Ukrajinski geološki institut (UGS) procjenjuje da bi troškovi iskorištavanja deset najvećih poznatih rudarskih nalazišta u zemlji iznosili 15 milijardi dolara, uključujući gradnju rudnika, kamenoloma i oko 20 novih prerađivačkih postrojenja.
Jedno od tih nalazišta je Novopoltavsko ležište, koje UGS opisuje kao jedno od najvećih nalazišta rijetkih zemnih elemenata na svijetu. Njegov razvoj zahtijevao bi investiciju od oko 300 milijuna dolara. UGS ga također karakterizira kao relativno teško dostupno zbog rizika od poplava i klizišta.
Novopoltavsko nalazište, otkriveno 1970., istraženo je tijekom 1980-ih, ali nikakvi radovi na njegovom razvoju nisu poduzeti od 1991. To je jedno od šest poznatih ukrajinskih nalazišta rijetkih zemnih elemenata, skupine od 17 minerala koji se koriste u proizvodnji projektila, lasera, računala, televizora, pametnih telefona i vjetroturbina.
Teško iskoristivi elementi
Iako rijetki zemni elementi zapravo nisu toliko rijetki, njihova ekstrakcija i prerada su iznimno skupi jer se nalaze pomiješani s drugim mineralima u različitim koncentracijama.
Kina, koja obrađuje gotovo 90 posto svjetskih rijetkih zemnih elemenata, ima gotovo monopol na ovu fazu opskrbnog lanca, prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS). Većina velikih proizvođača, uključujući SAD, nema potrebnu tehnologiju niti infrastrukturu za preradu ovih minerala, što ih prisiljava da se oslanjaju na Peking.
Razvoj infrastrukture za preradu rijetkih zemnih elemenata u Ukrajini, čak i uz američka ulaganja, trajao bi godinama i vjerojatno bi bio manje učinkovit od slanja minerala na preradu u Kinu.
Uz to, potrebno je još milijarde dolara za razminiranje terena i uklanjanje eksplozivnih naprava, što bi moglo trajati više od desetljeća, te obnovu ključne infrastrukture potrebne za rudarski sektor, uključujući ceste i elektrane.
Prema posljednjoj procjeni ukrajinske Vlade, Svjetske banke i Europske komisije, trošak obnove Ukrajine iznosi 524 milijarde dolara tijekom sljedećih deset godina, otprilike onoliko koliko je Trump tražio kao kompenzaciju za američku pomoć Kijevu u obrani od ruske agresije. Stvarna razina pomoći SAD-a od početka rata bliža je 120 milijardi dolara.
“Zbog tehničkih izazova i visokih troškova, ukrajinska nalazišta rijetkih zemnih elemenata možda neće biti isplativa za eksploataciju”, zaključuje tvrtka za tržišnu analizu S&P Global.
Nedostižno bogatstvo
Još jedna prepreka između Trumpa i ukrajinskih mineralnih bogatstava je ta što se nekoliko obećavajućih nalazišta nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom.
Dva najveća poznata nalazišta rijetkih zemnih elemenata, Azovsko i Mazurivsko, nalaze se u ruski okupiranoj Donjeckoj oblasti. Novopoltavsko nalazište smješteno je u Zaporižju, koje je pod stalnom prijetnjom ruskih napada.
Neka od najperspektivnijih litijskih nalazišta u različitim fazama razvoja, poput nalazišta Ševčenkivske u Donjeckoj oblasti i Kruta Balka bloka u Zaporižju, također se nalaze na prvoj crti bojišnice.
Ukrajinska potpredsjednica vlade Julija Sviridenko, glavna pregovaračica za ovaj mineralni sporazum, izjavila je da je Rusija okupirala resurse kritičnih minerala i plina u vrijednosti od 350 milijardi dolara. Druge procjene sugeriraju da vrijednost izgubljenih resursa doseže i bilijune dolara.
Trump bi mogao povećati podršku Ukrajini i pomoći joj u vraćanju okupiranih teritorija ili prihvatiti ponudu ruskog predsjednika Vladimira Putina da kupuje minerale od Rusije, uključujući one iz ukrajinskih okupiranih područja.
Za američkog predsjednika, ovo bi mogao biti posao stoljeća ili bi ga mogao ostaviti s rudnicima koji stvaraju gubitke i u koje nijedna američka kompanija neće htjeti ulagati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare