Jačanje desno orijentirane političke stranke AfD u Njemačkoj već je neko vrijeme predmet rasprava, no i druge zemlje članice Europske unije bilježe sve snažniju podršku birača desnim opcijama, čak i onima s upitnim ili jasno radikalnim stavovima.
Španjolska je bila poput posljednje utvrde ljevice u Uniji, ali je i ona pala prije mjesec dana. Naime, na lokalnim i regionalnim izborima vladajući lijevi savez premijera Pedra Sancheza osvojio je samo 28 posto glasova i potom za 23. srpnja raspisao prijevremene savezne parlamentarne izbore.
Pobjednik lokalnih izbora je konzervativna narodna stranka PP s 31 posto osvojenih glasova i novom nadom: Isabel Dias Ayuso iz Madrida. Ona u nastupima ismijava feminizam, ravnopravnost spolova, zaštitu manjina, prava trans osoba i zaštitu klime, piše Deutsche Welle.
Također, desni ekstremisti Vox, osvojili su sedam posto glasova i u mnogim dijelovima Španjolske sudjelovat će u vlasti. Nije slučajno da im je na uspjehu čestitao mađarski premijer Viktor Orban, koji glasi kao uzor europskoj desnici.
Ali, daleko od toga da su Španjolska, Njemačka i Mađarska usamljeni primjeri ili iznimke. Francuskom sve silovitije maršira desničarska Nacionalna fronta kojoj je na čelu Marine Le Pen. Od izbora do izbora, dobiva sve veću podršku i nije isključeno da u budućnosti ostvari cilj i dođe na čelo Francuske.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u listopadu je preuzela vlast, a pomalo zastrašuje činjenica da se njena stranka Braća Italije ne srami fašističkih korijena, dapače. Na grbu su joj zeleni, bijeli i crveni plame, što simbolizira vječni plamen, vidljiv i na Mussolinijevom grobu. Upravo njega kao političku veličinu vidi i Meloni, čija je karijera počela u jednoj neofašističkoj omladinskoj organizaciji.
Ni Švedska nije imuna od zaokreta udesno. Sve više birača osvaja Jimmie Akesson, lider Švedskih demokrata, koji u stilu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa želi ponovno učiniti Švedsku velikom. Popularnost pridobiva tvrdnjama da su muslimani najveća prijetnja zemlji od Drugog svjetskog rata.
I susjedi im Finci također koriste manjine kako bi ojačali desnu poziciju i stigli do vlasti. Stranka Finaca dio je vlasti, a njena čelnica Riikka Purra ministrica je financija. Iako je u prošlosti zagovarala zelene opcije, napravila je zaokret i migrante vidi kao jedan od glavnih problema Finske.
Ipak, vjerojatno je najopasnije u Slovačkoj, gdje su neonacisti L’SNS već u parlamentu sa 17 mandata, a na izvanrednim izborima 30. rujna očekuju i više. Njihov čelnik Marian Kotleb je čak dobio uvjetnu kaznu zatvora prošle godine jer je promovirao ideologiju koja ugrožava demokraciju. Zato se morao odreći mandata u nacionalnom parlamentu, no to mu je samo bila reklama. Njegovi pristaše sad još žešće promoviraju netrpeljivost prema Romima, Židovima, homoseksualcima i drugim manjinama.
Posljednji koji su se okrenuli desnoj opciji jesu Grci, gdje je prošle nedjelje pobijedio konzervativac Kiryakios Mitsotakis. Uz to, desničarska populistička stranka Grčko rješenje, ultranacionalistički i ultrareligiozni Niki te Spartanci, kao nasljednici neonacističke stranke Zlatna zora, koja je 2020. zabranjena, su s gotovo 13 posto glasova ušli u parlament.
Kod Poljaka pak ne posustaju Pravo i pravda, konzervativci nacionalno-konzervativna, kršćansko-demokratska i desničarsko-populistička politička stranka, koja ima više nego problematičan odnos s manjinama, ali i odnosu prema ženama.
Iako još uvijek desne opcije ne ugrožavaju u potpunosti vlast, sve su popularnije i u Nizozemskoj, Austriji, Danskoj…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare