S obzirom da je Švedska izdala dozvole za ubijanje petine svojih medvjeda, a rumunjski zastupnici glasali za udvostručenje kvote, rasprava o sezoni lova postala je političko pitanje.
Apetit za ubijanjem – raste
Europski smeđi medvjedi su zaštićena vrsta. Ali oni se – uz vukove i risove – sve više susreću s poljoprivrednicima, šumarima i lovcima. Apetit za ubijanjem velikih zvijeri porastao je kako je populacija vukova i medvjeda rasla, nekoliko napada medvjeda dospjelo je na naslovnice, a političari su na pik uzeli zakone koji su ih vratili s ruba izumiranja.
Švedska je izdala dozvole za ubijanje 486 svojih smeđih medvjeda, oko 20%, ove sezone lova, koja traje do sredine listopada. U 2023. zemlja je provela rekordan broj odstrela risova i vukova. Rumunjski parlamentarni zastupnici izglasali su u srpnju udvostručenje lovne kvote s 220 smeđih medvjeda na 481.
I u Slovačkoj, gdje je medvjed nedavno snimljen kako divlja u jednom selu, zastupnici su u lipnju izglasali dopuštanje lova u blizini sela pod određenim uvjetima. U srpnju je Europski sud pravde presudio da su nedavni odstreli vukova u Austriji i Španjolskoj bili nezakoniti.
Ranije ove godine, Švicarska se također suočila s pravnim izazovima zbog svog prijedloga da ubije 70% svoje populacije vukova, prenosi Guardian.
Vuk kao politička tema
Rasprava o odstrelu zaštićenih vrsta izazvala je takav bijes među poljoprivrednicima, lovcima i zaštitarima prirode da je stigla do najviših birokratskih razina u Bruxellesu. Europska komisija, čijoj je predsjednici Ursuli von der Leyen vuk prije dvije godine ubio ponija, traži smanjenje statusa zaštite životinje.
„Vuk više nije životinja s dva uha, četiri noge i jednim repom; to je politička tema,” kaže Luigi Boitani, zoolog na Sveučilištu Sapienza u Rimu i predsjednik Inicijative velikih zvijeri za Europu, grupe za očuvanje.
Vukovi su ubijeni u većem dijelu Europe u 19. i 20. stoljeću, ali su se počeli oporavljati 1970-ih kada su se ljudi selili iz sela u gradove, a vlade su kasnije zaštitile životinje i njihova staništa. Slična promjena dogodila se sa smeđim medvjedima i risovima, a zaštitari su ih naselili u područja iz kojih su nestali.
Kada su životinje opasnost za javnost?
Kontinent je sada dom šest vrsta velikih zvijeri, a EU zabranjuje njihovo ubijanje, uz neke iznimke – na primjer ako predstavljaju opasnost za javnost. Smještene na vrhu svog hranidbenog lanca, životinje pomažu ekosustavima da napreduju. Postoje i neki dokazi da mogu ograničiti širenje bolesti.
Ali razmjer i brzina njihova povratka – smatra se da u Europi ima više od 20 000 vukova i 17 000 medvjeda – sve više dovodi do sukoba s ljudima. Farmerski i lovački lobiji nastojali su smanjiti broj prepreka potrebnih za njihovo ubijanje jer su životinje proširile svoj teritorij i napale ljude i stoku.
Tjedan dana nakon što je Soňa Chovanová Supeková, osnivačica Kluba slovačkih lovaca, pronašla medvjeđe tragove u šumi, kaže: “Sin jednog farmera susreo je medvjeda na šumskom putu dok je brao gljive na mjestu udaljenom samo oko 2 km. Srećom, medvjed je pobjegao.”
Snimka medvjeda koji se bacaka ulicama malog slovačkog grada privukla je međunarodnu pozornost u ožujku, a petero ih je ozlijeđeno u napadu. Kao i smrt bjeloruskog planinara koji je dan ranije umro bježeći pred medvjedom, piše Guardian.
Napadi su potaknuli promjenu zakona kako bi se slovačkim sigurnosnim službama dopustilo pucati na smeđe medvjede koji priđu na pola kilometra od ljudskog naselja. Nekoliko mjeseci kasnije u Rumunjskoj, smrt 19-godišnjeg planinara od napada medvjeda dovela je do toga da je premijer pozvao zakonodavce s ljetne stanke na hitnu sjednicu na kojoj su glasovali za odstrel više medvjeda.
“Elitističke brige za okoliš”
Ljudi iz sela i sa sela žele smanjiti broj medvjeda jer su napadi sve češći, kaže Supeková. “Ono što je vrlo tragično je da je jedan medvjed u gradu Liptovský Mikuláš ozlijedio petero ljudi, trčeći kroz grad u kojem su djeca bila vani i igrala se.”
Ovo je pitanje postalo gorivo za populističke stranke koje se dodvoravaju ruralnim glasovima, a političari kritiziraju Bruxelles jer je njihovu djecu izložio riziku i prouzročio iseljavanje stanovnika iz sela zbog “elitističkih briga” za okoliš.
Kritičari kažu da su smrti tragične, ali da su prenapuhane. U Rumunjskoj, koja je dom najviše smeđih medvjeda u Europi, životinje su tijekom 20 godina ubile 26 ljudi i ranile 276, prema ministarstvu okoliša.
Za usporedbu, podaci Eurostata pokazuju da su motorizirana vozila u toj zemlji usmrtila 45.000 ljudi.
Vuku, kojem se imidž svodi na negativca iz bajki, problem su kulturološke zajednice. Helmut Dammann-Tamke, predsjednik Njemačke lovačke udruge i političar desnog centra Demokršćani, kaže da je prijetnja od napada vukova na ovce krajnjoj desnici “ponuđeno na pladnju” jer dopire do ljudi na emocionalnoj razini. “Ovo pitanje je zapaljiva tema u rukama populista.”
Napadi vukovi na stoku pogoduju desnici
Istraživanje njemačkih općina iz 2022. pokazalo je da napadi vukova na stoku predviđaju podršku krajnje desnice. Nakon kontrole faktora kao što su imigracija i radna mjesta, istraživači su otkrili da su napadi vukova povezani s dobicima krajnje desnice na općinskim izborima između jednog i dva postotna boda. “Dokazi upućuju na napade vukova kao na potencijalni pokretač izborne radikalizacije”, napisali su autori.
Aktivisti za zaštitu okoliša postavljaju pitanje hoće li sveobuhvatna politika odstrela divljih životinja pomoći u izbjegavanju njihovog sukobljavanja s ljudima i pozvali su na mjere za promicanje mirnog suživota koje podrazumijevaju mjere od ograda i pasa čuvara do kampanja za podizanje svijesti posjetitelja.
Znanstvenici još nisu zabrinuti zbog populacije vukova diljem kontinenta, ali su upozorili da bi ubijanje vukova u zemljama s malom populacijom moglo biti katastrofalno. Uklanjanje velikog broja jedinki moglo bi dovesti populacije ovih predatora ispod lokalne razine preživljavanja, upozoravaju oni. Odstreli mogu čak povećati grabežljivost stoke, jer se čopori razdvajaju, šaljući usamljene, ranjive vukove u lov po farmama.
Ciprian Gal iz rumunjskog ogranka Greenpeacea rekao je da je europski trend slabljenja zaštite velikih zvijeri “korak unatrag” koji odjekuje u vremenima kada su ljudi osjećali snažan osjećaj natjecanja s divljim životinjama.
“Čini se da europske vlade, pod utjecajem dominantne populističke retorike i moćnih lovačkih i poljoprivrednih lobija, biraju rješenja temeljena na strahu i brzom ekonomskom povratku”, kaže. “Na neki način, ovo je reakcija protiv ambicioznih zelenih politika posljednjih godina i ventil za one koji se još uvijek bore nositi s klimatskom stvarnošću s kojom se suočavamo.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!