Kad je Vladimir Putin 2018. otvorio Krimski most preko Kerčkog tjesnaca dugačak 19 kilometara, predstavio ga je kao "čudo" i uživao u svom trenutku trijumfa. Bilo je to četiri godine nakon nezakonite aneksije poluotoka i trebao je to biti dokaz da će Krim zauvijek biti ruski.
Odvažni napad na cestovni i željeznički most bio je još glasnija najava – izravan udarac Putinovom autoritetu koji signalizira da bi sam Krim mogao biti sljedeći na dnevnom redu Kijeva. Eksplozija je uništila najmanje dva betonska traka mosta i prouzročila pad dijela kolnika u more, piše britanski The Times.
Protuteroristički dužnosnici u Moskvi kažu da je uzrok bomba, očito skrivena u kamionu koji je stigao s ruske strane mosta. Političari u Kijevu nisu preuzeli izravnu odgovornost za napad i čak su sugerirali da je to bio simptom unutarnje borbe među ruskim snagama sigurnosti.
vezane vijesti
Kako god da je napad izveden, tinjajuća olupina i slavlje na ukrajinskim društvenim mrežama poslužili su kao podsjetnik na odlučnost onih koji se žele pobrinuti da Krim ne bude ruski još dugo, prenosi Index.
Iako Kijev nije službeno preuzeo odgovornost za bombaški napad, predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov okrivio je “ukrajinske vandale, koji su konačno uspjeli ispružiti svoje krvave ruke na Krimski most”.
Ako je to bio ukrajinski napad, onda je to još jedan primjer sposobnosti Kijeva da nadmaši očekivanja. Most je bio zaštićen višeslojnom obranom koja je takvu operaciju trebala onemogućiti. Unatoč tome, pao je kao žrtva relativno niskotehnološkog oblika napada, kamiona bombe, koji je također zapalio vagone s gorivom na vlaku koji je istodobno prolazio.
S obzirom na to da je kamion registriran i dovezen iz južne Rusije, spekulira se da je riječ o terorističkom činu koji su počinili domaći antikremaljski aktivisti. Teško je znati što je neugodnije za sigurnosne agencije i više zabrinjavajuće za Putina – da bi ukrajinski saboteri mogli organizirati takav napad ili da su domaće snage koje se protive ratu voljne i sposobne provesti takve operacije.
Važnost mosta za Rusiju
Most je bio ključna linija opskrbe Krima i ruskih snaga u Hersonu, koja je mogla podnijeti 13 milijuna tona tereta godišnje. Čak i ako se dionica ceste popravi, to će sada biti ozbiljno ograničeno. Rusi će se biti prisiljeni osloniti na brodove i kopneni put duž sjeverne obale Azovskog mora. Ali oboje je u dometu ukrajinske artiljerije, koja je gađala željezničko čvorište u Tokmaku u regiji Zaporižje. Ruski topnički stil rata ovisi o stalnom protoku logistike.
Nadalje, ogromna većina novih vojnika koje je pokupila Putinova mobilizacija još nije na bojištu. Da bi sudjelovali u jačanju obrane Hersona ili Krima, sada će se morati kretati obilaznim, težim i opasnijim rutama.
Putin je u petak slavio 70. rođendan. Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko poklonio mu je traktor, a od predsjednika Tadžikistana Emomalija Rahmona dobio je gomilu lubenica. Dan poslije, morao se nositi s krizom koja potkopava njegove napore da rat prikaže kao uspjeh.
Most je simbolizirao ponovno ujedinjenje Krima s Rusijom. Možda nije uništen, ali Putin se poistovjetio s mostom, vozeći prvi kamion preko ceste prilikom otvaranja.
Udarac Putinovom ponosu
Stoga ovo nije udarac samo ruskom nacionalnom ponosu nego i vrlo konkretno Putinovom. Već je iznjedrio bezbroj pobjedničkih memova i komentara na društvenim mrežama, više čak i od potonuća krstarice Moskva, zapovjednog broda ruske crnomorske flote, u travnju. Most u plamenu vrlo je jasan znak neuspjeha Kremlja.
Manje je poznato, ali nedvojbeno znakovito, da su se jučer u supermarketima u Krimu pojavili redovi kupaca. Mihail Razvožajev, guverner pomorskog grada Sevastopolja, rekao je sugrađanima: “Nismo odsječeni od kopna! Zadržite mirnoću. Nemojte paničariti.”
Iako Moskva tvrdi da će se željeznička veza uskoro ponovo otvoriti, dionici ceste moglo bi trebati više od mjesec dana da se u potpunosti obnovi, pod pretpostavkom da nema daljih napada.
Službeni odgovor Kremlja bio je umanjiti napad. Most je samo oštećen, a ne uništen, alternativne prometne veze postoje, popravci već počinju – ovdje se nema što zanimljivog vidjeti.
Privatno su moskovski dužnosnici sigurno bijesni, a vrlo vjerojatno i zabrinuti. Kijev je već pokrenuo napade na ciljeve na Krimu, ali donedavno Ukrajinci nisu bili u mogućnosti izvesti vjerodostojnu operaciju ponovnog preuzimanja poluotoka i očito je nisu smatrali prioritetom.
Djelomično je to odražavalo način na koji su ih američki i europski saveznici iza kulisa snažno poticali da ne poduzimaju takve poteze, piše The Times.
Prvi korak prema nečem nezamislivom, što bi dokrajčilo Putina
Krim nije samo čvrsto branjen nego je to i teritorij za koji većina Rusa – bez obzira na to podržavaju li Putina – vjeruje da je s pravom njihov, budući da je pod ukrajinsku kontrolu došao tek 1954., kada su obje zemlje još uvijek bile dijelovi iste nacije, Sovjetskog Saveza.
Što god Putin rekao o drugim okupiranim regijama Ukrajine koje su sada ruske “na temelju povijesne pripadnosti”, nema dokaza da obični Rusi imaju jake osjećaje prema njima. Krim je ipak drugačiji, a njegov gubitak narušio bi Putinove nade da će ga se pamtiti kao velikog ruskog državotvorca. To bi također mogao biti početak njegovog pada.
Nakon aneksije dijelova četiriju ukrajinskih pokrajina krajem rujna, ukrajinska strana prozvala je Putina bleferom. Ukrajinci su nastavili napadati ruske snage u Luhansku, Donjecku, Zaporižji i Hersonu. Krim je izgubio svoj jedinstveni status okupirane enklave koja je apsorbirana u Rusiju. Kijev sada očito vjeruje da se i Krim vratio u kalkulaciju. Ovaj bi napad mogao biti prvi korak u njegovom ponovnom osvajanju. Ili bi to mogao biti još jedan ukrajinski gambit, varka kojom bi se Putina natjeralo da usmjeri svoju pozornost i snage na jedno mjesto, dok Kijev napada drugdje.
Ovaj je napad promijenio situaciju upravo u vrijeme kada Zapad postaje zabrinut zbog rizika da Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje. Ozbiljna prijetnja Krimu, analizira The Times, mogla bi predstavljati izazov zbog kojeg će Putin pomisliti kako nema alternative nego eskalirati. Izgubiti most je neugodnost; izgubiti Krim moglo bi biti nezamislivo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!