Djeca i mladi u Njemačkoj nisu optimistični u pogledu budućnosti. Osjećaju da ih politika ignorira i sve više glasaju za ekstremnu desnicu, piše DW.
U Njemačkoj živi 22 milijuna djece i mladih. Često ih se naziva “generacijom Z”. Riječ je o osobama rođenima od 1995. do 2010. godine, javlja DW.
Mladi kao kupci, a ne zaposlenici
Na pitanje: „Živim li da bih radio ili radim da bih živio?“ često odgovaraju nedvosmislenom izjavom za potonju opciju.
Stoga ne čudi što o toj novoj generaciji već kruže klišeji – navodno su lijeni, htjeli bi malo raditi, a zaraditi puno, nestalni su i ne žele se obvezati. Kad je posao u pitanju, prije svega paze da ne ugroze svoje slobodno vrijeme.
Prema procjenama Njemačkog instituta za istraživanje rada i zapošljavanja Njemačkoj će do 2035. nedostajati sedam milijuna radnika. Time se pripadnici Generacije Z dovode u situaciju da sami biraju gdje i kada žele dobiti posao – te pod kojim uvjetima.
Ridiger Maas, direktor Instituta za istraživanje generacija i autor studije o Generaciji Z, kaže da se sada tvrtke moraju natjecati za nove radnike te da “time mladi više nisu zaposlenici nego kupci”.
Mogu birati gdje će raditi, mogu birati između tvrtki koje nude najpovoljnije uvjete. Nerijetko tvrtke nude četverodnevni radni tjedan, mogućnost korištenja jednogodišnje pauze (sabbatical) ili rad od kuće unaprijed, samo da nekako privuku nove ljude.
Različite realnosti života
Ali to nikako nije homogena grupa, razlike su velike. Grad, selo, bogati, siromašni, oni na istoku i oni na zapadu, s migrantskom pozadinom ili bez nje – mladi su različiti kao i uvjeti u kojima žive.
Ipak, jedna stvar ih povezuje. “Njihov pogled na svijet i život je oblikovan krizama”, rekla je njemačka ministrica obitelji Lisa Paus iz Zelenih predstavljajući aktualno Vladino izvješće o djeci i mladima.
“Što će biti za deset ili dvadeset godina? “Posljedice ratova, klimatske krize, globalni migracijski tokovi, posljedice pandemije, nedostatak stručne radne snage u više sektora – sve to opterećuje mlade”, rekla je Paus.
Politika ih zaboravlja
Mladi sigurnost, povjerenje i orijentaciju prvenstveno nalaze u obitelji, navodi se u Izvješću koje je izradilo četrnaestočlano stručno povjerenstvo. Ali politika je na lošem glasu. Djeca i mladi često se osjećaju zapostavljeno, kaže predsjednica odbora Karin Bellert sa Sveučilišta u Münsteru:
“Mladi doživljavaju političke odluke kao netransparentne, distancirane od mladih. Željeli bi imati više prilika za sudjelovanje, zajedno s pravima na oblikovanje vlastite životne situacije.”
Otvorenost prema populizmu
U društvu u kojem je broj starijih osoba sve veći, a mladih sve manje, djeca i mladi mogli bi ostati u drugom planu, naglašava Paus. Sudjelovanje je važno – između ostalog, za jačanje društvene kohezije.
“Ako mladi ne mogu sudjelovati u donošenju odluka i ako im se čini da njihove potrebe nemaju težinu, time se ne samo krše njihova prava, već i ugrožava njihovo povjerenje u politiku i demokratske procese”, rekla je ministrica.
Također ih čini prijemčivima za populistička obećanja što se vidjelo i na nedavnim izborima u istočnonjemačkim pokrajinama Saskoj i Tiringiji.
Uspjeh AfD-a
Tamo je desničarski AfD (Alternativa za Njemačku) daleko najjača politička snaga među mladim biračima. Na prije toga održanim izborima za Parlament Europske unije među mladim glasačima vodeće pozicije zauzele su dvije konzervativne stranke, AfD i CDU.
Istraživačka studija “Mladi u Njemačkoj” pokazuje što bi mogao biti razlog tome: prije dvije godine 22 posto ispitanika izjavilo je da se plaše porasta ilegalne migracije. Sada je taj postotak porastao na 41 posto.
Tako je nekontrolirano useljavanje postalo tema koja je dobila najveći značaj.
Mnogi mladi smatraju, pokazuju ankete, da je država više stalo do izbjeglica nego do njihovih problema. Imaju dojam da im se serviraju fraze koje nemaju veze s njihovom životnom stvarnošću.
Prava djeteta u Ustavu
Kako bi se ublažio taj osjećaj zapostavljenosti među mladima, ministrica Paus je najavila izradu Nacionalnog akcijskog plana koji će promovirati sudjelovanje mladih u političkom i društvenom životu zemlje.
Osim toga, Paus je ponovno zatražila da se prava djece unesu u Ustav. No, za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, što znači da se vladajuća koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala usmjerava na glasove demokršćana koji odbiju prijedlog.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!