Vladin dogovor s domaćim trgovačkim lancima o “dobrovoljnom” vraćanju cijena dijela proizvoda na razinu od 31. prosinca još uvijek nije definiran, ali već izaziva snažne kritike i prijepore. Ipak, i druge europske zemlje pokušavaju doskočiti divljanju cijena hrane na razne načine.
Ministarstvo gospodarstva jučer je održalo izvanredni sastanak o snižavanju cijena čitavog niza namirnica, s predstavnicima svih velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj: Konzuma, Lidla, Kauflanda, Spara, Tommyja i drugih.
Dok su predstavnici trgovaca nakon sastanka davali šture izjave ili naprosto odbijali komentar, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je da su “načelno svi trgovci podržali ovaj prijedlog” da se “ukupna vrijednost košarice proizvoda vrati na 31. 12. 2022.” i dodao da će danas imati preciznije informacije.
I dok se direktor Fortenova grupe, Fabris Peruško, složio s ministrom i izrazio uvjerenje da će postići dogovor ovih dana, a danas i najavio sniženje cijena više od tisuću proizvoda u Konzumu od petka, direktor NTL–a i predsjednik Udruge trgovina pri HUP-u Martin Evačić ustvrdio je da se za “veliku većinu” proizvoda cijena ne može vratiti na razinu iz prosinca jer bi se prodavali bi se “ispod nabavne cijene, što zakonski nije moguće”.
Vlada Andreja Plenkovića je, podsjetimo, već u travnju zamrznula cijene osam prehrambenih proizvoda koje je odabrala kao esencijalne: Mlijeka, ulja, šećera, brašna, carskog mesa, mljevene svinjetine i cijelog pileta. Sada bi trebale biti snižene cijene 360 proizvoda koje se prate u državnoj aplikaciji “Kretanje cijena”.
Najvišu inflaciju u EU-u imaju Mađarska, Slovačka i Hrvatska
Trend je isti ili sličan diljem Europe – unatoč generalnom padu cijena energenata, ali i žitarica, nakon njihovog lanjskog divljanja uslijed ruske invazije na Ukrajinu, trgovinskog rata s Rusijom i posljedica covid-krize i opterećenja globalnih opskrbnih lanaca, cijene namirnica i dalje nezaustavljivo rastu.
Dok je opća godišnja inflacija u srpnju, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) koji prati Eurostat, iznosila samo 5,3 posto, inflacija za hranu, alkohol i duhanske proizvode iznosila je 9,8 posto. To je opet znatno manje nego, primjerice, u travnju kad je iznosila 16,6 posto ili u ožujku, kad je dosegla vrhunac od 19,2 posto.
Hrvatska je, prema ovim podacima, prošlog mjeseca imala drugu najvišu stopu inflacije u eurozoni – 8,5%, iza Slovačke s 9,6%. Cijene hrane su na razini Europske unije od travnja 2022. do travnja 2023. porasle od 9,2% za voće i 12,5% do 25% za sir i mlijeko i čak 55% za šećer. Najvišu inflaciju na razini EU-u imala je Mađarska – 17,5%.
“Nismo imali kontrole cijena prema općem obrascu u zapadnom svijetu od 1970-ih”, komentirao je za Financial Times švedski ekonomist Lars Jonung u travnju. Ovaj poslovni list je tada izdvojio upravo Hrvatsku i Mađarsku kao jedine zemlje koje su uvele izravna ograničenja cijena osnovnih namirnica. I Svjetska banka upozorila je da su kontrole cijena i subvencije “suboptimalne jer iskrivljuju cjenovne signale za potrošače i proizvođače” te pozvala europske vlade da umjesto toga osiguraju više “ciljanih političkih intervencija i mreža socijalne sigurnosti”.
“Iako su neka poskupljenja opravdana, postoji sve veća sumnja da su druga samo oportunistički izgovori poduzeća da napuhaju cijene”, ocijenila je s druge strane Monique Goyens, glavna direktorica Bureau Européen des Unions de Consommateurs, saveza 46 potrošačkih organizacija iz cijele Europe. Pozvala je vlasti da “usvoje snažne mjere za zaštitu potrošača od skoka cijena”.
Mađarski trgovci: Vlast nas tjera da prodajemo uz gubitak
I zaista, niz zemalja pokušao je različitim mjerama suzbiti alarmantni rast cijena hrane. U Mađarskoj su reakcije očekivano podijeljene – dok su brojni građani pozdavili zamrzavanje cijena, trgovci se bune. Mali supermarket u Pečuhu, Kodály Delikatessen, tako tvrdi da ih “diktatura” u Budimpešti svojim fiksiranjem cijena tjera da prodaju namirnice uz gubitak. isto tvrde i Lidl i Spar u ovoj zemlji.
Da bi nadoknadile taj gubitak, mnoge mađarske trgovine povećale su cijene drugih proizvoda, pa je ova mjera opet polučila kontraefekt kakav bi se lako mogao dogoditi i u Hrvatskoj. Jedna Mađarica ispričala je za ovaj list da je “lijepo” da su osnovni proizvodi jeftiniji, ali i da su supermarketi već počeli ograničavati kupnju takvih proizvoda, zbog čega mora ići iz jedne u drugu trgovinu.
Kritikama politike vlade Viktora Orbana pridružio se, zanimljivo, i sam guverner Mađarske središnje banke György Matolcsy, koji je pred parlamentom u prosincu rekao: “Ne možete dobiti ovu bitku sa starim alatima. Ograničenja cijena i sve slične ideje već su se pokazale neučinkovitima tijekom socijalizma.”
U usporedbi s Hrvatskom, mađarsko zamrzavanje cijena svakako je razumljivije, pošto su namirnice tamo u ožujku imale dramatični godišnji rast od 45%, više nego dvostruko više od 20% koliko su porasle na razini EU. Pa ipak, i Orbanova vlada u međuvremenu je odustala od zamrzavanja cijena koja je uvela još u veljači 2022. Umjesto toga, naredila je trgovinama da uvijek imaju sniženje barem jednog prehrambnnog proizvoda u svakoj kategoriji iznosu od bar 15% i trajanju od bar tjedan dana. Riječ je o namirnicama poput kruha, riže, tjestenine, mesa i mesnih proizvoda, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda te svježeg voća i povrća.
Srpska “cijena za narod” i francuski “anti-inflacijski kvartal”
I u susjednoj Srbiji vlada je ovog mjeseca pokrenula projekt “Bolja cena – cena za narod” koji obuhvaća 20 odabranih proizvoda, što se predsjednik Aleksandar Vučić požurio ispromovirati. Živopisni video u kojem predsjednik države vadi parizer, jogurt i deterdžent iz košarice i čita njihove nove cijene postao je viralan u cijeloj regiji. Ipak, i predsjednica srpske vlade Ana Brnabić priznala je jučer da “nikada nije naročito dobro da se vi kao Vlada mešate u marže i slobodno tržište“.
Francuska vlada mjesecima je sa svojim maloprodajnim lancima još u ožujku sklopila dogovor da, također dobrovoljno, ponude košaricu s nizom izabranih proizvoda po “najnižim mogućim cijenama”. To je predstavila kao “anti-inflacijski kvartal” koji je trebao trajati od ožujka do lipnja, da bi ga kraju produljila preko ljeta.
Ministar financija Bruno Le Maire izjavio je još u lipnju da je 75 velikih prehrambenih proizvođača pristalo smanjiti cijene stotina proizvoda od 2 do 10 posto od srpnja, u skladu s padom cijena sirovina. Krajem prošlog mjeseca opet je objavio je da je postigao dogovor s prehrambenim proizvođačima i trgovcima te da su se obvezali zamrznuti ili smanjiti cijene čak 5000 svakodnevnih potrepština.
U isto vrijeme je prozvao “velike multinacionalne kompanije” poput Unilevera, Nestlea i PepsiCo koje su odbile uključiti se u ovaj dogovor. Najavio je i obavezno spuštanje takvih maloprodajnih cijena onih proizvoda kojima su proizvođači spustili cijene, uz kontrole i sankcije, prenosi CNN. Ipak, udruga maloprodajnih tvrtki Federation du Commerce et de la Distribution (FDC) tada je priopćila da je samo 25 od 75 dotičnih tvrtki do sada je smanjilo cijene, i to samo na ograničeni broj proizvoda.
Njemačka je početkom godine izdvojila 12 milijardi eura iz proračuna za smanjenje poreza i čekove u iznosu od 300 eura za umirovljenike. Talijanska vlada se zasad opire zahtjevima dijela građana da zamrzne cijene tjestenine – koja je poskupjela dvostruko više od službene stope inflacije, iako je cijena brašna pala – i drugih omiljenih proizvoda u toj zemlji.
Španjolska nije zamrznula cijene nego ukinula PDV
Umjesto toga, kreirala je fond za pomoć građanima s prihodima nižima od 15 tisuća eura za kupnju osnovnih namirnica i uvela sustav nadzora cijena u suradnji s regionalnim vlastima. Ipak, grupa za zaštitu potrošača Assoutenti pozvala je u lipnju na “makaroni-štrajk”, kako je tada prenio Associated Press – slično kao što je platforma Umirovljenici zajedno kod nas pozvala na bojkot velikih lanaca. Talijani su na kraju odustali od “štrajka” kad je cijena tjestenine počela padati, iako je i dalje visoka. U Anconi je, primjerice, u svibnju kilogram tjestenine koštao 2,12 eura.
Grčka je pak izravno ograničila profitne marže trgovaca. Španjolska je, umjesto toga, naprosto ukinula PDV na esencijalne prehrambene proizvode, uz dodatne mjere poput čeka od 200 eura za najsiromašnije obitelji. Istu nultu stopu PDV-a uveo je na proljeće i Portugal.
I britanska vlada na čelu s Rishijem Sunakom dala je do znanja da razmišlja o dogovoru sa supermarketima o dobrovoljnom smanjenju cijene na osnovne proizvode. Ipak, dogovor do danas nije postignut – ili je konzervativna vlada, koja ima tradicionalni animozitet prema državnim intervencijama, naišla na otpor u vlastitoj stranci.
Je li za inflacija kriva pohlepa trgovaca?
Neki su ekonomisti i sindikalisti ovaj trend poskupljenja za koje, bar na prvi pogled, nema realnog ekonomskog opravdanja, nazvali prigodnom kovanicom “greedflation” (eng. pohlepa-inflacija). Analiza 350 najvećih tvrtki uvrštenih na Londonsku burzu koju je proveo tim istraživača iz Unitea, najvećeg sindikata privatnog sektora u Velikoj Britaniji, pokazala je da su prosječne profitne marže porasle s 5,7% u prvoj polovici 2019. na čak 10,7% u prvoj polovici 2022. – gotovo dvostruko. I u Francuskoj je dobit u prehrambenoj industriji porasla za 15% u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na prošlu, prema podacima francuskog statističkog zavoda Insee.
Albert Edwards, viši analitičar u francuskoj banci Société Généraleu, izjavio je za Guardian kako vjeruje da je porast inflacije na dvoznamenkastu cifre u UK-u, SAD-u, Njemačkoj i drugim zemljama tijekom prošle godine pogoršano pumpanjem cijena.
“Poduzeća su pod okriljem nedavne krize podigla marže. I, što je najveće iznenađenje, oni i dalje to rade, iako im troškovi sirovina padaju. Potrošači još uvijek ‘toleriraju’ ovu ‘ispriku’, vjerojatno zato što im je prekomjerna darežljivost (države tijekom covid-krize) kućanstvima osigurala amortizer”, objasnio je. Ipak, drugi ekonomisti tvrde da je takav oportunizam trgovaca sporedni faktor u inflaciji te da ograničavanje cijena u svakom slučaju radi više štete nego koristi, koliko god bilo privlačno kod glasača – pogotovo kad cijenu ne diže nedostatak ponude, nego “višak” potražnje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
