Izraelsko ubojstvo Hassana Nasrallaha ponovno je potaknulo nagađanja da bi se Bliski istok mogao suočiti sa sukobom širih razmjera, a u ovom trenutku sve su oči usmjerene na Iran i Hezbolah koji razmatraju svoje sljedeće poteze.
Jedno od pitanja o kojem se poprilično raspravlja u posljednjih godinu dana jest hoće li sukob na Bliskom istoku eruptirati i pretvoriti se u regionalni? Ako se pita SAD i saveznike, neće.
SAD, Ujedinjeno kraljevstvo i niz drugih zapadnih zemalja proglasile su Hezbolah terorističkom organizacijom. Američki predsjednik Joe Biden nazvao je u subotu ubojstvo glavnog tajnika Hezbolaha Hasana Nasralaha “mjerom pravde za njegove brojne žrtve”.
Što čeka Bliski istok?
No, postoji strah od onoga što bi moglo uslijediti. Američki predsjednik poziva na deeskalaciju i diplomatsko rješenje. No, diplomacija pod vodstvom SAD-a za obuzdavanje bliskoistočne krize je propala.
Visoki bliskoistočni diplomat rekao je za SkyNews da je atentat udarac za američkog predsjednika.
“Uza sve bombe i milijarde koje je dao Izraelcima, najmanje što su mogli učiniti za njega u posljednjim tjednima njegova mandata bio je prekid vatre u regiji”, kazao je.
Diplomacija je zastoju pa ono što će se sljedeće dogoditi ovisi o Iranu i Izraelu.
Iranska odmazda?
Kako piše SkyNews, Iran bi mogao smatrati da nema drugog izbora osim da se umiješa u sukob kako bi spasio Hezbolah.
Iranci su dugo smatrali Hezbolah policom osiguranja za dan kada bi Izrael mogao napasti sam Iran. Ako posumnja da je saveznik blizu kolapsa, hoće li se uključiti?
Ako se to dogodi, izraelski saveznici predvođeni SAD-om mogli bi se osjećati prisiljenima da stanu uz Izrael. Rat punih razmjera za koji se strahovalo gotovo godinu dana mogao bi zahvatiti regiju.
Zašto Iran vjerojatno neće žuriti?
No, postoje dobri razlozi zbog kojih Iran vjerojatno neće žuriti s akcijom. Uz sav svoj fanatizam, teheranski ajatolasi su pragmatični i prije svega teže očuvanju vlasti. Unatoč svom kaosu na Bliskom istoku, tog se pravila drže već 45 godina, otkad su i preuzeli vlast.
Ni iranski režim nije toliko jak trenutno – ekonomski je osakaćen sankcijama i lošim upravljanjem, a socijalno i politički višemjesečnim građanskim nemirima, iako su sada ugušeni.
Osim toga, postoje ograničenja onoga što bi Iran mogao postići izravnom vojnom intervencijom u ratu koji je 2000 km udaljen od njegovih granica. Također, Iranci razmišljaju dugoročno pa će se možda radije pregrupirati, a borbu ostaviti za neku drugu priliku.
Što bi Izrael mogao napraviti?
Pogreb Nasrallaha i pomoćnika bit će u središtu intenzivnog bijesa i podići će napetosti. A što poslije? To će ovisiti i o Izraelu.
Izrael bi mogao iskoristiti ovaj trenutni zamah i pokrenuti kopnenu invaziju na Libanon kako bi potjerao Hezbolah dalje od granice. To bi također bio iznimno opasan trenutak, potencijalno privlačeći podršku milicije i iranskih snaga baziranih u Siriji.
Brda južnog Libanona podmukla su zemlja za vojsku poput izraelske koja se oslanja na pješaštvo i tenkove. Mogli bi biti uvučeni u dugotrajnu i razornu kampanju koja bi potom mogla destabilizirati regiju.
Ne treba zanemariti ni sam Libanon. Nelagodan kompromis između zaraćenih frakcija iz građanskog rata 1970-ih i 80-ih održao se desetljećima, ali krhki status quo sada je ugrožen. Ako se Libanon vrati u frakcijske borbe, regionalna stabilnost također će biti potkopana.
Bliski istok je u ozbiljnoj opasnosti od daljnje eskalacije. Zapadni i regionalni diplomati rade danonoćno kako bi ga povukli s ruba, no nedavni napori završili su neuspjehom, a čini se da ih ni Izrael ni Hezbolah ne slušaju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!