Stručnjak za sigurnost Ante Letica, gostujući u N1 studiju, analizirao je odnos snaga na području Ukrajine godinu dana nakon početka ruske invazije.
“Godinu dana nakon početka te ničim izazvane brutalne agresije na Ukrajinu, zapravo smo u pozicijskom ratu gdje se s jedne i druge strane pripremaju ofenzive. Međutim, linija bojišnice se ne miče i Rusi nastoje oslabiti ukajinsku vojsku i pokušati sa svojim klasičnim prodorima i oklopom prodrijeti što dublje i ostvariti određene napretke. Vidimo da se ništa bitno ne miče – To su mali pomaci uz ogromne gubitke ljudstva”.
Što se tiče Ukrajine, “ona za sada dobro drži pozicije, priprema se i čeka za novi paket pomoći koji bi trebao doći iz Amerike i Europe, s novim oružjem, leopardima, protuoklopnim streljivom, raketama dužeg dometa… da bi onda u jednoj ofenzivi pokušali osloboditi što veći dio teritorija, odnosno do Nove godine osloboditi okupirani teritorij Ukrajine”, kaže nam Letica.
No, stručnjak kaže da je teško prognozirati što bi eventualna eksalacija mogla donijeti: “Mislim da nažalost ovo može tako ostati, zavisno o tome koliko će i jedna i druga strana prikupiti ljudstva i oružja za pokrenuti tu ofenzivu. Ovo je lose-lose situacija. Neće biti dobro ni da ovako ostane, a teško je prognozirati što može donijeti eskalacija. Vidjet će se vrlo brzo namjere i stvarne mogućnosti i jedne i druge strane”.
Tepalo se ruskoj armiji o snazi koju ima, ali rat traje godinu dana: “Vidjeli smo da je Rusija počela rat s oružjem iz 20. stoljeća, ali sa stavovima iz Oktobarske revolucije ili Drugog svjetskog rata. Rusi nisu shvatili da se ukrajinska vojska od 2014. do 2022. modernizirala i doktrinarno i kadrovski. Ima snage i potencijala da se obrani, uz ogromnu pomoć Zapada. Rusi su tu pogriješili. Nisu ostvarili nijedan od svojih ciljeva. Sad govore da ostanu na liniji Luhansk, Donjeck, Zaporižje, Krim i da bi se time možda zadovoljili, ali Ukrajinci ne smiju pristati na to. Oni imaju suvereno pravo braniti svoju zemlju. Udaljene su pozicije. Nema nekih blsikih stavova koji mogu govoriti o tome da je mir izgledan”, rekao je Letica.
“Vidi se razlika između ruskog i NATO-vog naoružanja. Apsolutno, Ukrajina se ne bi mogla obraniti da nema tolike podrške. Ali ono što je odnijelo rat na stranu Ukrajine je razmjena informacija. Amerikanci su počeli razmjenjivati informacije s Ukrajincima i tada su oni dobili novu kvalitetu jer su sve aktivnosti planirane na točnim i preciznim obavještajnim informacijama, dok su Rusi imali pogrešne obavještajne informacije – govorili su ono što je veliki vođa htio čuti, a ne ono što je pravo stanje na terenu”, objašnjava Letica.
Stručnjak je objasnio i što je Ukrajincima dalo prednost: “Ono što je bitno također je da je Zelenski uspio reformirati vojsku, vojnu službu, ali SBU – njegovu unutarnju službu – gotovo ništa nije dirnuo, a ta služba je trebala biti u obrani od ruskih službi – ali ona je bila premrežena proruskim kadrovima i zato Amerikanci nisu toliko u početku bili voljni davati informacije. Kad se i ta služba djelomično reformirala, onda su Amerikanci dali te informacije koje su bile jedna od ključnih faktora koje su pomogle da Ukrajina akcije izvršava na što precizniji način”.
Letica ističe da ne razumije ruske obavještajce: “Ne razumijem nastup ruskih službi – iza toga se nešto krije – jer način je bio iracionalan i van svih menija kako se radi obavještajno”.
Kad je riječ o mogućnostima ruskih tajnih službi da kontroliraju područje regije istočne Europe i Zapadnog Balkana, stručnjak kaže: “Oni nažalost u regiji imaju i neke svoje konstantne igrače koji igraju za interese Rusije, bilo da je to u politici, bilo da je to u sigurnosno-obavještajnim strukturama i oko toga treba voditi pozornost. Ja se nadam da i naša služba o tome vodi računa jer je moguće da, ako dođu u još veći škripac u Ukrajini, pokušaju nivo aktivnosti prebaciti u neka druga područja, kako bi se međunarodna zajednica i službe i politika tih zemalja bavili tom problematikom, a da bi malo oslabili Ukrajinu”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare