Šef europske diplomacije Josep Borrell kazao je u utorak europarlamentarcima da su transatlantski odnosi od ključne važnosti u ukrajinskoj krizi, ali da EU treba raditi na strateškoj autonomiji u sklopu NATO-a.
Transatlantski odnosi uvelike su revitalizirani s Bidenovom administracijom“, kazao je Borrell na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
„Ne slažemo se nužno o svemu, zasigurno ne, ali taj je odnos ključan u trenutnom geopolitičkom kontekstu – po pitanju ukrajinske krize i drugih ruskih prijetnji“, dodao je u raspravi o godišnjim izvješćima o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a te zajedničke sigurnosne i obrambene politike.
VEZANE VIJESTI
Šef europske diplomacije istaknuo je i da je „američka administracija bila izuzetno kooperativna“ u ukrajinskoj krizi.
SAD i Velika Britanija tvrde da će uskoro uslijediti ruska invazija na Ukrajinu, dok su najveće europske zemlje – Francuska i Njemačka – suzdržanije po tom pitanju.
SAD je savjetovao svoje državljane da napuste Ukrajinu, ali i Bjelorusiju i Moldaviju.
Moskva odbacuje takve optužbe, ali traži jamstvo da Ukrajina neće pristupiti NATO-u te povlačenje snaga tog vojnog saveza iz zemalja koje graniče s Ukrajinom. U utorak je Rusija objavila da povlači dio snaga stacioniranih blizu ukrajinske granice.
Borrell se zalaže za stratešku autonomiju EU-a
Borrell je ponovio da se zalaže za stratešku autonomiju Europske unije, što bi podrazumijevalo i ukidanje načela jednoglasnog odlučivanja o vanjskopolitičkim pitanjima, kao i razvijanje obrambenih kapaciteta.
„To nije protiv NATO-a, već je način jačanja europskog stupa unutar NATO-a. Što smo mi jači, bit će jači i naš savez“, kazao je Borrell.
Zastupnik SDP-a Tonino Picula kazao je u svom govoru da bi trebalo razmotriti uvođenje kvalificiranog odlučivanja o nekim vanjskopolitičkim pitanjima.
“To ne može ostati najslabija karika naše integracije koju često koriste naši globalni suparnici s različitim vrijednostima”, istaknuo je Picula.
Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku osvrnuo se i na indopacifičku regiju, ustvrdivši da je to „prostor u kojem će se pisati povijest svijeta u ovom stoljeću“.
Iako je Ukrajina trenutno „u središtu pozornosti“ EU-a, Borrel smatra da će „pitanje Kine dominirati ovim stoljećem, a Indopacifik će biti taj gdje ćemo se morati sve više angažirati, a za sada ne činimo dovoljno“.
Borrell se kratko osvrnuo na situaciju u zemljama tzv. zapadnog Balkana, odnosno zemljama Jugoistočne Europe koje nisu članice EU-a.
„Moramo nastaviti raditi na približavanju ovih zemalja europskoj budućnosti, a istovremeno se moramo suprotstaviti porastu retorike i djelovanju koje doprinosi podjelama, pogotovo u BiH, Srbiji i Kosovu“, kazao je Borrell.
Zastupnica HDZ-a/EPP-a Željana Zovko poručila je Borrellu da bi trebao tražiti vraćanje na temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma u BiH.
Zovko je istaknula da će, bez djelovanja, “dok razrješavamo krizu u Ukrajini, doći do druge krize” misleći na Bosnu i Hercegovinu.
Sunčana Glavak iz HDZ-a poručila je da EU mora “usmjeriti pozornost i na sve kompliciraniju situaciju na zapadnom Balkanu koji poput lakmus papira preslikava sve šire geopolitičke trendove”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
