Ruski predsjednik Vladimir Putin u posljednjih mjesec dana možda više nego ikada ranije igra toplo-hladnu diplomatsku igru koja uključuje red mirovnih ponuda pa red novih zlokobnih prijetnji Zapadu.
Potkraj svibnja je Putin izjavio da je spreman prekinuti rat u Ukrajini i započeti mirovne pregovore, ali pod uvjetima koji podrazumijevaju zatečenu situaciju u Ukrajini i pravo Rusije na područja koje je ondje okupirala, čak petinu ukrajinskog teritorija. Tri dana kasnije miroljubivi se Putin opet pretvorio u ratobornoga zaprijetivši Europi “ozbiljnim posljedicama” ako i dalje bude dozvoljavao Ukrajini korištenje dalekometnog oružja koje joj isporučuje.
“Ti predstavnici NATO-a, posebno u Europi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti s čime se igraju”, poručio je Putin dometnuvši da mnoge europske zemlje ne bi smjele smetnuti s uma da su im teritoriji neveliki i gusto naseljeni.
“Onemogućio je normalnu raspravu”
Dok se uoči proteklog vikenda u švicarskom Bürgenstocku pripremao dvodnevni međunarodni samit o Ukrajini, Putin se opet oglasio s mirovnom ponudom. Prethodno je ustvrdio da je “svijet došao do točke bez povratka” te ponovio mirovnu ponudu koju je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao “diktiranjem mira” budući da je prekid rata praktički uvjetovao time da Ukrajina položi oružje.
Ima li u učestalom isticanju mirovnih ponuda (u kombinaciji s prijetnjama) naznaka Putinove slabosti ili je riječ o taktiziranju? Rektor Sveučilišta Vern i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila uvjeren je da se radi o ovom drugom.
“Sve je to taktika vezana i uz mirovnu konferenciju u Švicarskoj. Kada je bila najavljena nastalo je svojevrsno natjecanje u tome koliko će država tamo sudjelovati. Putin je svojim mirovnim prijedlozima, koji su bili konkretniji od prijašnjih, onemogućio normalnu raspravu na toj konferenciji. Interpretacije su otprilike bile da je Putin spreman na postizanje mira, što je i želja velikog broja država koje su sudjelovale na samitu u Švicarskoj kao i onih koje tamo nisu bile. Tako da je to prije svega bio taktički potez. Putin nije spreman na pregovore”, rekao nam je Cvrtila.
Predlaže mir koji bi bio kapitulacija
Dokaz tomu su, dodaje, Putinove izjave proteklih tjedana u kojima je govorio da Volodimir Zelenskij nije ravnopravan pregovarač jer nema predsjednički legitimitet. Zelenskome je, naime, istekao predsjednički mandat, ali mu je vanredno produžen zbog ratog stanja i nemogućnosti provedbe izbora u Ukrajini.
“Sve su to taktike kojima Putin pokušava pokazati da je, za razliku od druge strane, spreman za pregovore. No kad pogledate sadržaj onoga što predlaže, to je zapravo poziv na kapitulaciju Ukrajine. Time pokušava ostvariti ciljeve koje nije uspio postići na bojištu. Stoga sumnjam u njegove iskrene namjere da ponudi nešto što bi dovelo do prekida rata i stvaranja uvjeta za dugotrajniji mir”, kaže Cvrtila.
Zašto Rusija treba Sjevernu Koreju?
Aktualni Putinov posjet Sjevernoj Koreji, prvi u 24 godine koliko je na vlasti, označen je kao osnaživanje suvereniteta dviju država te podizanje njihovog odnosa na višu razinu. Cvrtila podsjeća da je to uzvratni posjet nakon što je lani Kim Jong Un posjetio Rusiju.
“Putinov posjet treba gledati u kontekstu onoga što povezuje te dvije države, a to je opskrba Rusije sjevernokorejskim streljivom. Sjeverna Koreja je diktatura koja je neprestano u izvanrendom stanju, stalno se sprema za ratovanje i ima ogromne količine naoružanja i vojne opreme koje su u velikoj mjeri pridonijele vitalnosti ruskih napada u Ukrajini. Kada se usporede dnevni učinci artiljerije s jedne i druge strane, omjer je 10:1 za Rusiju. Rusija očito nije mogla sve to osigurati vlastitom proizvodnjom pa im je Sjeverna Koreja došla kao ospkrbljivač. Odnos tih dviju država ponajprije je određen time”, ističe.
“Kim će od Rusije dobiti ono što mu treba”
Korist je, dodaje Cvrtila, obostrana.
“Rusija dobiva partnera koji nema ikakvih ograničenja jer je pod sankcijama i otpadnik od međunarodnog sustava. S druge strane, Kim Jong Un će dobiti od Rusije ono što mu je potrebno da ojača vojne sposobnosti. Rusija mu je, primjerice, pomogla u lansiranju satelita. No, taj odnos ne bi se dogodio da trenutni međunarodni kontekst nije ovakav kakav jest. Jednoga dana kada prestane rat u Ukrajini, pitanje je kako će se Rusija odnositi prema Sjevernoj Koreji. Njoj ona trenutno odgovara jer je “game changer”, izolirana država koja na mari za međunarodni poredak”, rekao je Cvrtila.
Rusija je ranije bila oprezna prema Sjevernoj Koreji i nikome u Moskvi nije padalo na pamet da odnose s njom diže na višu razinu. Ovo sada je, kaže Cvrtila, logična posljedica urušavanja postojećeg međunarodnog poretka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!