Vanjskopolitički novinar: Nakon napada na Iran ovo je pitanje svih pitanja

Svijet 03. lis 202412:01 0 komentara

Vanjskopolitički novinar Vlado Vurušić gostovao je kod Ilije Jandrića gdje su razgovarali o geopolitičkoj krizi na Bliskom istoku koja se intenzivirala napadom Irana na Izrael.

Čini se da izraelska željezna kupola nije posve neprobojna. Naime, od procijenjenih 180 projektila, nekolicina je uspjela pogoditi tri zračne baze u Izraelu, što je u srijedu objavio Times of Israel.

“Iznenađenje nije što je Iran odgovorio, možda je iznenađenje – čekanje”, započinje Vlado Vurušić komentirajući najnoviju i opasnu eskalaciju napetosti na Bliskom istoku.

Neki su čekanje pripisali unutarpolitičkoj krizi za koju Vurušić govori da postoji između liberalne, reformističke struje na čelu s predsjednikom Masoudom Pezeškijanom i mulama, odnosno one konzervativne vjerskog vođe Ali Khamenei.

Koje su mete Izraela?

No obje struje ujedinjene su u oštrini prijetnji prema Izraelu: “Tako funkcionira iranski režim 40-ak godina, još od Islamske revolucije. Nakon napada je pitanje svih pitanja – na koji će način Izrael odgovoriti”, govori on i dodaje da je jedno sigurno: “On će sigurno odgovoriti, pitanje je samo koje će biti mete”, očekuje Vurušić i podsjeća da je međuostalim, odgovorom zaprijetio i sam Benjamin Netanyahu.

“Ono što se između redaka da iščitati, ali i što govore i pripadnici IDF-a, kao i izraelski političari jest da bi to mogle biti nuklearna postrojenja Irana. Iz Bijele kuće su već poručili Izraelu da to ne radi”, posjeća Vurušić. Pojašnjava da se ne zna što bi točno u tom slučaju Izrael gađao: “Da li će to biti nekoliko rafinerija, baze, tvornice oružja ne dirajući nuklearna postrojenja jer to može okrenuti cijelu stvar.”

Što bi to značilo?

“Da bi Iran onda morao odgovoriti ponovno i onda je tu cijela regija u velikom problemu. To su dvije zemlje koje ne graniče, koje ratuju preko svojih susjeda. Jordanska protuzračna obrana je u travnju kad je Iran napao, kao i sada, rušila projektile. Tu je i Saudijska Arabija koja na neki način šuti, kao i druge velike izvoznice nafte su poslali jasnu poruku Iranu da se igraju jer bi one bile u slučaju širokog rata bila u velikim problemima zbog Perzijskog zaljeva”, ocjenjuje vanjskopolitički novinar.

Izraelsko-iranski rat u koji bi se uključio i SAD. Koja je vjerojatnost za to?

 “To je pokazivanje mišića”

“Mnogi analitičari pričaju o tome. Mnogi su uvjereni da Netanyahu sve ovo radi ne samo da bi obezglavio Hamas i Hezbolah i osigurao granice Izraela, i eliminirao terorističke prijetnje iz Pojasa Gaze i Libanona, već i da bi uvukao SAD u rat protiv Irana“, govori Vurušić.  Većeg bliskoistočnog sukoba se sadašnja Bidenova administracija – grozi posebice s obzirom na blizinu predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. studenog.

Izrael je proglasio glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa personom non grata, što Vurušić ocjenjuje neobičnim potezom:

“To je pokazivanje mišića. UN se svojim izjavama i ponašanjem stvarno nije ogriješio.” Je li razlog što nije decidirano osudio iranski napad? Zašto se odlučio za takav radikalan potez?

“Ovo bi mogao biti signal Izraela da unaprijed odbije moguću neku UN-ovu misiju u Gazi i Libanonu, humanitarna već jest tamo, ali u slučaju da se pošalje vojna pomoć. Netanyahu je nakon prosvjeda koji su bili protiv njega na neki način pacificirao izraelsku oporbu i javnost koja je bila protiv njega. Političari tog tipa se u takvim slučajevima osjećaju – jako”, ocjenjuje novinar.

Zašto Netanyahu odbija prijedloge za primirje?

Netanyahu odbija prijedloge za primirjem u Libanonu, kao i u Gazi.

“Smatra da mu dobro ide, pogotovo nakon akcije pageri kojom je Mossad ‘zadivio’ svijet. Evidentno je da u samom Hezbollahu i u samom vrhu iranske vojske postoje izraelske krtice. To je hladno gledano, obavještajni uspjeh. Time je Netanyahu dobio dodatna krila”, govori Vurušić i pretpostavlja da bi mu ponovni dolazak Trumpa još dodatno pomogao. “Znamo da je on premjestio američku ambasadu u Jerulazem i da mu je Izrael broj jedan, što se pokazalo i na debati.”

Jasno je da je Hezbolah prilično uzdrman, govori Vurušić i dodaje da ona nije naivna organizacija: “Njihova hijerahija funkcionira samo je pitanje koliko će im trebati vremena da ponovno stanu na noge i ovisi o tome kako će funkcionirati režim u Iranu. Tamo nezadovoljstvo tinja, bili su i prosvjedi…”

Netanyahuov govor u skupštini UN-a

Netanyahuov govor u skupštini UN-u je bio zanimljiv. Imao je dvije karte – na jednoj je bila prikazana crna karta “prokletstva” na kojoj su označeni bili Irak, Iran, Sirija, Libanon i Jemen za koju je rekao da je to izvor zla. Pokazao je i drugu, onu “blagoslova”, kojom su zelenom bojom bili označeni Jordan, Egipat, Saudijska Arabija, Sudan i Izrael. Je li to realna podjela?

“Znamo da Sirija, Jemen i Hutisti koji su i gađali Izrael, a koji desetljećima, još od 1980. godine tvrde da im je glavni cilj uništenje cionističke države. Egipat, kao i sve druge arapske zemlje koje imaju diplomatski odnos s Izraelom, nisu ih dovele u pitanje”, govori Vurušić i dodaje:

“Neki kažu da je i jedan od razloga Hamasovog napada na Izrael prije godinu dana bio upravo to što su Saudijska Arabija i Izrael bili na korak od međusobnog priznanja što bi bio veliki udarac za tu iransku antiizraelsku politiku”, pojašnjava Vlado Vurušić.

“Nakon intervencije u Gazi je Saudijska Arabija rekla da zamrzavaju, ali ne i odbijaju te razgovore, a SAD ih je pokušao opet aktivirati bez obzira na sve. Govori se da postoje podzemni diplomatski kanali između Izraela i Saudijske Arabije koja je najveća izvoznica nafte. Glavno pitanje je kojih razmjera će biti izraelski odgovor”, zaključuje Vurušić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!