Gost Dnevnika u 22 sata bio je predsjednik Hrvatskog helsinoškog odbora, Ivan Zvonimir Čičak.

Upitan je da prokomentira kandidaturu Mije Crnoje za ministra, koja je usvojena sa sve tri strane – i od HDZ-a i Mosta i Tihomira Oreškovića.

“Nije problem u kandidaturi, već u idejama koje je zastupao. To su očito ideje onih koji su ih predložili”, naglašava Čičak, podcrtavajući da se to vidi iz izjava nakon njegove ostavke. Glavni probem HHO-a s Crnojom bio je, naglašava, sastavljanje spiskova – izdajnika i agresora.

“Mi smo tražili da ode zbog ideja, a to je li imao baraku ili ne, to je sporedna stvar. Znamo dobro kako ljudi koji su prolazili ljudi koji su u Hrvatskoj završavali na spiskovima”, navodi on.

Komentirao je i činjenicu da je pravni tim angažiran od strane čelnika Vlade zaključio da ne postoji zakonska odgovornost Crnoje, što je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko posebno naglasio.

“To samo znači da se Karamarko kreće u vrlo uskim krugovima i da ne komunicira s ljudima na ulici. Razgovarao sam sa stotinama ljudi o ovome, ljudi su zgroženi”, navodi Čičak.

No, HHO je jedna od rijetkih institucija koja je podržala sljedećeg po problematičnosti ministra – Zlatka Hasanbegovića, čelnika resora kulture, koji se našao pod paljbom, jer je kazao da je antifašizam floskula, koja nije zapisana u Ustavu.

“Apsolutno (smo ga podržali), jer oni pričaju gluposti! Nema u hrvatskom Ustavu antifašizma”, ponavlja Čičak. Na potpitanje o činjenici da se u izvorišnim osnovama itekako spominje Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, čelnik HHO-a odgovara: “To nije antifašizam, to je nešto drugo. Ovdje se govori o kontinuitetu, stavljanje izvorišnih osnova u Ustav kao državotvorni kontinuitet je meni je smiješno”.

Naglasio je i da je Hrvatska na demokratskim izborima odbacila komunizam. No, to, pak, ne znači da je odbacila i antifašizam, upozoren je Čičak.

“Antifašizam je ideologem iza kojeg se skriva komunizam. Nije li Staljin bio antifašist? Danas nema spomenika Staljinu u svijetu!”, inzistira Čičak.

Kada je riječ o lustraciji medija, koju najavljuju HDZ-ovci, Čičak navodi da su to “to su bedastoće o kojima ne treba razgovarati.”

“Većina medija je privatno, ne može ih se lustrirati. Ako to budu htjeli napraviti, imat će ozbiljnih problema s HHO-om. Svaka naša izjava ide na 250 adresa u svijetu!”, prije Čičak.

Komentirajući prosvjed protiv Vijeća za elektroničke medije, Čičak se obrušio na Marija Juriča, navodeći da je njegov nastup bio sramotan, a da je sam Jurič “denuncijator, provokator, koji uopće nije novinar”. Ipak, smatra kako Vijeće nije trebalo oduzeti koncesiju.

“Nedopustivo je da netko administrativno sudjeluje u medjima – možda to jest po zakonu, ali ne po principima slobode novinarstva. Podržavam svaki prosvjed, ali s ovakvom egidom, povicima Za dom spremni… Ljudi namjerno šalju poruke u svijet da smo neofašistička zemlja, što je bedastoća, jer ne bismo razgovarali mi ovako sada da je to točno. To su opasne ideje”, zaključuje Čičak.