HRT-ovu emisiju Otvoreno emitiranu u srijedu, s temom lektire u sklopu reforme školstva, obilježili su povišeni tonovi na rubu incidenta.
Povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak prozvao je Tomislava Reškovca, člana radne skupine za reformu školstva da je nekompetentan, te ustvrdio da je radna skupina, na čelu s Borisom Jokićem, ‘detonirala tempiranu bombu iz Šuvarovih vremena’.
Reškovac mu je uzvratio da je selektivno čitao materijale. U emisiji su sudjelovali još književnik Zoran Ferić, književnica Milana Vuković Runjić, Marina Čubrić (profesorica hrvatskog jezika i književnosti, Nadbiskupska klasična gimnazija) te Velimir Visković (književni kritičar i leksikograf.
Tomislav Reškovac smatra kako je jedan dio javnosti žustro reagirao i nije mu jasno zbog čega. “To što se neko ime ne nalazi na popisu za cjelovito čitanje, ne znači da se uopće neće čitati. Npr. ako Homer nije na tom popisu, neće se raditi od početka do kraja, nego samo neki dijelovi”, pojasnio je Reškovac i dodao da su na spornom popisu samo tekstovi koji se planiraju čitati od početka do kraja.
“Gospodin Reškovac iznio je niz gluposti koje javnost ne treba čuti. Da se Štulića bude čitalo cijelog, a Marulića ne“, zgražao se Slobodan Prosperov Novak i prozvao osobe koje su radile popis kao nekompetentne. “Popis je tempirana bomba još od vremena Šuvara, a sad ju je gospodin Jokić donio i detonirao”, rekao je Prosperov Novak i istaknuo da je ovo duboko politička tema. “Ovo je leš iz Milanovićevog ormara, ponuđen i prodan dok se još nisu znali ovakvi detalji”, oštro je komentirao. Reškovac mu je uzvratio kako se radi o prijedlogu i da je selektivno čitao materijale: “Ovo nije zatvoren popis, to je jako važno, neće se prestati čitati te knjige.”
Zoran Ferić Novakovu priču o kosturima iz ormara gleda kao na smiješnu teoriju zavjere. “Prvenstveno, reforma mi se čini otvorena i to je njena najveća vrijednost. Siguran sam da starija hrvatska književnost neće biti zakinuta u praksi”, misli Ferić. “Mi smo dvadeset godina ‘proizvodili’ ljude koji ne čitaju, bibliofobe, jer nam je važna simbolična funkcija lektire nego praksa. A u ovoj reformi je naglasak baš na praksi”, zaključio je.
“Osupnuta sam o tome koliko se u ovoj državi govori o natalitetu, a tonemo u jedan kulturni sumrak”, rekla je Milana Vuković Runjić. “Naravno da ćemo čitati domaće i strane kulturne stupove i druge knjige, da bi djeca stekla naviku čitanja. A sve ovisi o pristupu pojedinca – profesoru koji zna što radi, to moraju biti ljudi koji imaju strast u tome što radi”, istaknula je i kako prosječan Hrvat pročita tek 0,6 knjiga godišnje.
Velimir Visković je rekao kako i njemu nedostaje Marulić te da on bar na simboličkoj razini treba biti na popisu. “Generalno je najvažnije da se nastava književnosti ne tretira kao mrtvi muzejski eksponat, nego da se ide u skladu s vremenom u kojem živimo”, ustvrdio je. “Ako hoćemo imati inteligenciju, od rana moramo djecu učiti da budu inventivni i da ne reproduciraju samo zatečene vrijednosti i da budu kreativni.”
Ono što je Marina Čubrić uočila u dijelu srednjoškolske literature je veća zastupljenost strane književnosti. “Marulić mora biti na tom popisu, ja sam za to da bude i Petar Zoranić. Meni je jasno da učenici ne mogu sve čitati, ali i profesori se tu trebaju animirati”, istaknula je. Na izostanak Biblije ne gleda dobro, jer je to uz druge tekstove, temeljno civilizacijsko djelo. “Bojim se da nećemo imati vremena dogovoriti ni ovakav suženi program, mi već godinama tražimo povećanje satnice hrvatskog jezika”, naglasila je Čubrić, prenosi Tportal.
