Prva odluka novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, ona o raspuštanju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, izazvala je brojne prijepore u hrvatskoj javnosti.
Tportal je istražio kakav je odnos državnih ministarstava i medija, s naglaskom na neprofitne, u drugim članicama Europske unije.
U Danskoj, koja ima oko pet i pol milijuna stanovnika, država za direktno poticanje funkcioniranja medija godišnje troši oko 54 milijuna eura.
U Švedskoj se pak na državno financiranje medija godišnje izdvaja 65 milijuna eura, a medijsku politiku ove članice Europske unije mnogi navode kao primjer na koji se treba ugledati. Naime, u Švedskoj se financiraju i novine čiji je zadatak biti konkurencija vodećima na tržištu, kako bi se uspostavila medijska raznolikost.
VEZANE VIJESTI
U Austriji se pak također troše milijuni državnih eura na poticanje raznolikosti u medijskom izvještavanju, ali i na funkcioniranje etabliranih, komercijalnih medija poput poznatih novina Die Presse i Der Standard.
Konkretno, u Austriji država financira dvije funkcije medija – prva je raznolikost izvještavanja, a druga je djelomično financiranje hladnog pogona novina. Die Presse i Der Standard tako su 2015. dobili od države skoro po milijun eura, primjerice regionalni Neue Vorarlberger dobio je 750 tisuća eura potpore, a Wirtschaftsblatt, specijaliziran za gospodarstvo, oko 100 tisuća eura manje. Najtiražniji austrijski dnevni list, tabloid Krone Zeitung, u 2015. nije dobio potporu za raznolikost nego samo za hladni pogon, a ona je iznosila 190 tisuća eura.
Posve je drugačija situacija u Njemačkoj, u kojoj uz javne medije (poput televizija ARD i ZDF) značajnu ulogu igraju privatni mediji koji prilično dobro financijski opstaju na tržištu od 80 milijuna ljudi. Vodeće njemačke novine poput Frankfurter Allgemeine Zeitung neće ni čuti za državne potpore, no preciznije bi bilo reći da je u brojnim slučajevima riječ o natječajima saveznih pokrajina jer je u Njemačkoj medijska politika – kao i dosta toga drugoga – prilično decentralizirana.
U svakom slučaju, brojni primjeri iz EU-a pokazuju da države itekako financiraju neprofitne medije, jer smatraju da im je to u nacionalnom interesu, piše Tportal.
