Ostvarivanje prava na dvojezičnost, pristup medijima i zastupljenost u tijelima državne uprave, područja su u kojima nacionalne manjine vide najviše problema, rečeno je u četvrtak u saborskoj raspravi o provedi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2014. godinu.
Niz godina ponavljaju se isti problemi u ostvarivanju nekih manjinskih prava, a među njima je i uporaba jezika i pisma, konstatirano je i na saborskom Odboru za ljudska prava koji od Vlade traži da u roku od 90 dana Saboru uputi izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma manjina sukladno odluci Ustavnog suda iz kolovoza 2014.
PROČITAJTE JOŠ
Vlada prima na znanje taj prijedlog i poduzet će sve da izmjene pripremi u što kraćem roku, odgovara zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel koja nije mogla precizirati što će u tom zakonu biti drugačije u odnosu na ono što je bilo u prvom čitanju zakona u prošlom saborskom sazivu.
Za provedbu zakona 144 milijuna
Za provođenje Ustavnog zakona u 2014. država je izdvojila 144 milijuna kuna, sedam milijuna kuna više nego u godini prije.
U Izvješću stoji da je analiza usklađenosti statuta gradova i općina s Ustavnim zakonom i Zakonom o uporabi jezika i pisma manjina pokazala da od 27 lokalnih jedinica, njih 12 nije detaljno razradilo ostvarivanje svakog pojednačnog prava, dok pet jedinica, uključujući i Vukovar, uopće nije statutima uredilo ostvarivanje predmetnih prava.
Kako je moguće tolerirati da načelnici krše zakone, kakvo smo to društvo kad mislimo da je opasno da na ulazu u Donji Lapac naziv piše ćirilicom, pita se Mile Horvat (SDSS).
Zanima ga i kako je moguće da samo pripadnici srpske manjine nemaju pravo na registraciju škola na srpskom jeziku i pismu, a to imaju Česi, Mađari, Talijani …
I Furiu Radinu (Klub nacionalnih manjina) nepojmljivo je da neke općine u hrvatskom Podunavlju ne mogu osnovati školu na manjinskom jeziku, iako su zadovoljili sve uvjete. Ne shvaćamo otpor koji dolazi od lokalne samouprave i od Vladinih struktura koje oklijevaju osnivačka prava sa županije prebaciti na općine, kaže Radin.
Šandora Juhasa ljuti što se, nakon što se utvrdi da nešto nije u redu, stane i ne poduzimaju daljnje mjere. Tako svake godine pred upise u škole raspravljamo o broju djece potrebne za formiranje odjeljenja u manjinskim školama mada je to davno riješio Ustavni sud, kaže zastupnik.
Domagoj Hajduković (SDP) drži da se u odgoju i obrazovanju postigla zavidna razina. U 2013. jedan od tri modela nastave na manjinskim jezicima i pismima pohađalo je 10.617 učenika, a godinu kasnije broj se povećao na 10.699, navodi zastupnik i dodaje kako posebno ohrabruje povećanje broja učenika po modelu C, dakle kad nastavu na manjinskim jezicima pohađaju i pripadnici većinskog naroda.
Zastupnici nacionalnih manjina nezadovoljni su zastupljenošću manjina u tijelima državne uprave. U odnosu na 2013. vidljivo je smanjenje postotnog udjela sa 3,51 na 3,49, kaže Radin i podsjeća da manjine čine 7,5 posto stanovništva, pa nije postignuta nikakva kvotnost. Od 1100 policajaca u zadarskoj Policijskoj upravi tri su Srbina, dodaje Horvat.
Ivan Radić (HDZ) ističe da je bitna suradnja s državama u kojima živi hrvatska manjina, traži objedinjene podatke koliko se izdvaja za bilateralne sporazume, jer po podacima za 2014. za potporu manjina u europskim državama ukupno je izdvojeno 3,7 milijuna.
Pecnik: Nema Brkića koji mi može reći da se selim
Jaroslav Pecnik (HL) referirao se na poruku koju je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić uputio Miloradu Popovcu (SDSS) da nitko u Hrvatskoj, pa ni Pupovac nije ugrožen, a ako je, neka ode tamo gdje neće biti, te poručio da “nema toga Milijana Brkića koji mu može reći da se seli”.
Brkićeva je izjava, dodaje Željko Jovanović (SDP), “direktno kršenje” zakona o suzbijanju diskriminacije.
Blaženko Boban (HDZ) Pecnika je pozvao da se drži dnevnog reda, te mu spočitnuo da se često “očeše” o nekog dužnosnika. “Zaista ne možete biti (…) taj koji se neće osvrnuti ili očešati o nekog visokog dužnosnika, u ovom slučaju Brkića”, rekao mu je Boban.
Radin je, pak, reagirajući na zastupničke izjave da su manjine bogatstvo, a ne trošak, poručio da manjine ne žele biti ni problem, ni bogatstvo. “Mi smo u mješovitim brakovima i što će sad biti moja supruga Hrvatica, ako sam ja bogatstvo”, našalio se zastupnik i poručio da pripadnici manjina žele biti pojedinci tretirani ravnopravno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
