Gošća Novog dana bila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja je komentirala prošlotjedno odbacivanje izviješća o ljudskim pravima u Saboru.
Je li vas iznenadilo odbacivanje izvješća?
VEZANE VIJESTI
S jedne strane jest, s druge ne. Na tri odbora koja su raspravljala o izvješću svi zastupnici različitih stranaka su ga podržali i zato me iznenadila promjena mišljenja onih koji su glasali protiv. Prateći debatu i određeni pritisak na institucije nisam začuđena. Postojale su okolnosti koje su dale zaključiti da će tako završiti.
HDZ vas je napao da je ideološki obojeno izvješće.
Moj posao je da budem kritična. Zato i postoji institucija pravobranitelja. Što se tiče kritičnosti ona mora biti konstanta i pokazatelj dobro odrađenog posla. Naravno da ni jednoj vlasti nije drago i da ima odmak od pravobranitelja i to je dobro. Izvješće je posebno kritično prema socijalnim elementima, a o tome se nije puno raspravljalo. O radnim pravima da ne govorimo.
Važan dio mog posla je ocjena stanja prava manjina. Naravno da su te teme zastupljene jednako kao i diskriminatoran govor u javnom diskursu kojem smo svjedočili. Ovo izvješće upozorava na stanje ljudskih prava u svim segmentima i daje 160 preporuka kako bi se situacija unaprijedila.
Tijekom dva dana rasprave sabornica je bila gotovo prazna. Vjerojatno to puno govori. Da su ljudska prava tema koja više zanima saborske zastupnike, oni bi više sudjelovali i rasprava bi bila kvalitetnija. Propuštena je prilika za dobrom raspravom o ljudskim pravima. Što bi bio da su svi bili prisutni – o tome ne mogu govoriti jer ne znam. Činjenica je da je rezultat glasanja ovakav kakav jest i to je jedna poruka da izvješće nije po volji većini i govori mi da sam dobro odradila svoj posao. Činjenica je da izvješće ne podilazi nikome.
Kako ovaj dokument jamči objektivnost?
Prikupljamo pritužbe od građana. Imali smo rekordan broj predmeta. Tu su i pritužbe i predmeti koje pokrećemo na vlastitu inicijativu. Imali smo 80 posto više predmeta nego 2012.
Koja područja su najkritičnija?
Najviše se žale na rad pravosuđa. Građani nam pokazuju da nemaju povjerenja u sudove. To nepovjerenje se vidi i prema drugim institucijama. Kada im odluka ne ide u prilog tvrde da su suci korumpirani, da pogoduju… Osim predmeta po kojma postupamo, u samoj pripremi za izvješće uputimo dopise svim institucijama, udrugama, vjerskim zajednicama i tražimo da nam dostave podatke koje smatraju važnima. Poslali smo 362 dopisa ove godine kako bismo dobili nepristranu sliku.
Uglavnom svi surađuju. Ministarstvo zdravlja nam jedino nije odgovorilo. To mi je posebno žao jer je zdravlje važno. Ono što obrađujemo u izvješću su duge liste čekanja. Prema podacima jedne bolnice u Hrvatskoj je prosjek obolijevanja od melanoma isti kao i u EU, ali je stopa smrtnosti 2 puta veća.
Je li stanje gore nego godinu ranije?
Ne bih rekla da je ono iz 2015. gore od godine ranije. Otvaramo neka nova područja kao pravo na vodu, ali se radi o trendovima. U nekim segmentima imamo poboljšanja, a u nekim je situacija ozbiljnija. Teško da je zbog porasta broja pritužbi stanje ljudskih prava gore nego godinu ranije. Građani puno više znaju za nas nego ranijih godina. I sad ih pozivam da se jave ako imaju problema s ljudskim pravima.
Koliko je važna suradnja s državom?
Politička volja je jako važna. Donositelji odluka moraju biti senzibilizirani za ljudska prava da bi se donijeli dobri zakoni. Sudjelujemo, šaljemo amandmane. Na nama je da upozoravamo i predlažemo, a na donositeljima odluka da te prijedloge uvaže ili ne. Mi ćemo nastaviti zagovarati što bolju zaštitu ljudskih prava.
Vrši li se na vaš rad pritisak?
Nisam dosad osjetila da se vrši pritisak. Ovo je pokušaj pritiska. Neprihvaćanje izvješća je snažan signal da se vladajući ne slažu s onim što u njemu piše. Meni je to snažna motivacija da i dalje radim i borim da ljudska prava.
Očekujete li da će vam smijeniti?
Ne razmišljam o tome. Neprihvaćanje izvješća nije razlog za smjenu zakonski. Naravno da je i to još jedna politička odluka, a ako tako bude – bit će. Ja nastavljam raditi svoj posao kao dosad, predano. Jedna od primjedbi je bila da donosim subjektivne procjene. Ja ne donosim subjektivne procjene nego svaka je temeljena na radu više savjetnika koji dolaze do više zaključaka, a ja onda stojim iza svakog slova.
Kako ocjenjujete kulturu dijaloga u RH?
Mediji su važni partner u zaštiti ljudskih prava. Važno je kako pristupaju temi. Ono čemu mi svjedočimo je da se problemi rješavaju putem medija. Bilo da se radi o humanitarnim akcijama. Ne smijemo zaboraviit na drugu djecu i obitelji kojima samo sustav može pomoći. Cilj nam mora biti snaženje sustava. Mediji imaju važnost u skretanju pažnje na određene probleme. Mnogi građani se obraćaju njima jer misle da samo kad se nešto objavi u medijima se situacija može poboljšati. To je poražavajuće.
Mi u pojedinačnim predmetima šaljemo preporuke nadležnim tijelima i tražimo da promijene određenu situaciju.
Obratio nam se jedan mladić koji je sve upozoravao da nakon što završi školska godina u njegovm selu nema autobusa. Mi smo uputili nekoliko preporuka i županiji i autoprijevozniku i naša je preporuka uvažena i uveden je prijevoz. To je primjer kako se zaista može.
