'Dobrog izlaza za Karamarka naprosto – nema'

Vijesti 06. lip 201608:40 > 08:43
N1

Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva u vladi Ivice Račana, bio je gost u Novom danu.

Postoji li analogija u preslagivanju 2001. godine i ovom sada?

Može se usporediti situacija iz 2001. godine, kada je malo vijeće HSLS-a tražilo da ministri u Vladi glasaju protiv ili se suzdrže u slučaju izručivanja Gotovine. Obzirom da je premijer Račan tražio da se glasa ZA, nas troje smo se suzdržali i dali ostavke na ministarske pozicije.

Vidite li bilo kakvu usporedbu tadašnje i sadašnje situacije?

Ova situacija je farsična, ovdje premijer ima poslodavce koji su njegovi potpredsjednici. Logično je ako potpredsjednik treba dati ostavku, na premijerov njegov zahtjev to treba i učiniti. U ovom slučaju, ako ima dva poslodavca i situaciju u kojoj većinski poslodavac kaže da mu ne vjeruje, premijer trebao otići. Ovdje imamo jednu farsu, premijer ne želi otići, potpredsjednici ne žele otići. Naravno da se ovo može riješiti izborima.

Tko najlošije stoji?

Najlošije stoji sam Orešković, jer nema nikakav izborni legitimitet u Saboru, on je zbog političke pristojnosti, u trenutku sukoba Karamarka i Petrova, trebao otići. Očito ima političkih ambicija. Londonski debakl trebao je biti još jedan razlog za odlazak. Sljedeća loša dionica slijedi Karamarku, koji će učiniti sve da ne dođe do izglasavanja nepovjerenja njemu u Saboru. Izglasavanje nepovjerenja je više nego izvjesno, to se može spriječiti samo njegovom ostavkom na mjesto potpredsjednika Vlade. Ali, u toj situaciji i dalje ostaje predsjednik HDZ-a. Ta situacija nije održiva na srednji rok. Postavlja se pitanje tko će ga zamijeniti u Vladi i kakav će biti odnos HDZ-a i takve vlade. Puno je izglednija situacija da Orešković odbije dati ostavku, da svih 15 ministara iz HDZ-a da ostavku i da Vlada padne. Petrov na neki način izlazi kao pobjednik iz te priče, nevin i ojačan. Možemo očekivati rast popularnosti Mosta.

Ima li Karamarko dobar izlaz ili govorimo samo o lošem i manje lošem izlazu u njegovu slučaju?

Nema dobrog izlaza. Aklamacijska podrša Karamarku je blokirala poziciju HDZ-a. Karamarko će voditi HDZ u narednim izborima i tek nakon rezultata izbora, koji može biti loš ili manje loš, tek će doći do rasplitanja situacije unutar HDZ-a, i do smjene aktualnog vodstva stranke.

Koliko je Hrvatska izgubila ovom krizom?

Nije samo izgubila, nego i dobila. Parlamentarna demokracija košta. Ja smatram da najviše košta nefunkcionalna i loša vlast. Londonski debakl je to pokazao. Kamata je trebala biti za dvije trećine veća u odnosu na onu koju je platila Milanovićeva vlada kad se zadnji put zadužila na međunarodnom tržištu, zato što vlast ne funkcionira. Vjerojatno ćemo nešto izgubiti u rastu BDP-a dok ne dobijemo funkcionirajuću vlast, ali nijedna se vlada dosad nije uspjela potruditi riješiti situaciju koju imamo, a to je skupo gospodarstvo koje imamo. Problemi se ne mogu riješiti unutar nekoliko mjeseci. Potrebno je promijeniti politiku useljavanja, privući talente sa svih strana svijeta i da Hrvatska sebe kompletno restrukturira.

Zašto se dogodila situacija u Londonu?

Financijski analitičari smatraju da Hrvatska ima kapacitet. Ova Vlada je testirala da se vani zaduži prije nego je to nužno i potrebno. Ulagači su to iskoristili da naplate premiju na politički rizik. To nije nikakav dogovor.

Tko su ti ulagači?

Nije to jedan ili dvoje. Na tržištu je situacija takva i ta primjena na rizik je bila viša od one koju je Vlada očekivala. Kad će se zaduživanje dogoditi ne možemo tvrditi, ali mora sigurno u 2017. Imamo problem s ograničenjem koje se postavlja domaćim bankama. Najbolje bi bilo da se Sabor samoraspusti, da imamo izbore već u srpnju i da dobijemo vladu već vjerojatno u rujnu. Ako se oni dogode u rujnu, vladu ćemo imati tek u studenom.

Koliko Vlada može izdržati proračunski i bez zaduživanja?

Morat će se dogoditi rebalans. Ako gledate ovaj tempo koji je sad najizgledniji, pad vlade i izbore u rujnu, dolazimo u problem rebalansa proračuna.

Vidite li vi budućnost preslagivanja?

Ne. Matematika pokazuje da nije moguće. Imamo 77 ruku za smjenu potpredsjednika Vlade, teško je očekivati da postoji 76 ruku za većinu te iste Vlade.

Zašto onda Karamarko obećava preslagivanje? Je li to uopće realno?

Jedina ispravna odluka koja je mogla držati HDZ iznad vode jest da Karamarko obeća preslagivanje. Stvari pokazuju da Karamarko nema namjeru to učiniti.

Hoće li na prvoj sjednici Vlade u srijedu ministri HDZ-a podnijeti ostavke?

Oni to mogu učiniti i danas. Vjerojatno je zbrajanje u tijeku, izlasavanje nepovjerenja Vladi ovisi o glasovima opozicije. Ako SDP ne bude prisutan na izglasavanju nepovjerenja premijeru, HDZ je u toj nemogućoj situaciji da ne može navesti Sabor da smijeni premijera.

Kako bi se sve to moglo rasplesti?

To apsolutno nitko ne zna. Ako danas zastupnici HDZ-a podnesu prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi i premijeru, to ovisi o dobroj volji SDP-a.

Kakva je politička budućnost premijera Oreškovića?

Primjerice, 1991. je u Srbiji bio slučaj Milana Panića, koji je bio američki građanin, ali je u Srbiju došao na poziv Slobodana Miloševića. On se nakon četiri mjeseca oteo Miloševićevoj kontroli i otišao na izbore bez njega, nakon čega ga je Milošević smijenio i uklonio. Ova situacija sluti na to da Orešković ima političke ambicije. One se mogu ostvariti u okviru Mosta ili u samostalnoj platformi. Njegovo znanje hrvatskog i poznavanje prilika pokazuje da on neće moći dugo.

Mogu li izbori u Vrgorcu biti preslika opće političke situacije u Hrvatskoj? Može li se Most na krilima principijelnog stava prema Vladi održati kao treća politička opcija?

Ja sam to napisao još u 12. mjesecu prošle godine, da ovakva Vlada može izdržati do lokalnih izbora u svibnju 2017. Most se školski pozicionira na način da je udario na Karamarka. Iskoristili su da na njemu stvaraju političke bodove, jer nije bilo drugih reformi i rezultata na razini Vlade. Kroz to se nadaju da će se kretati u istim brojkama. Ne vjerujem da su kadri ponoviti izborni rezultat, ali zasad izgleda da će zadržati broj koji imaju u Saboru.

Ako daju ostavke, bi li Orešković mogao dulje biti u Vladi?

Opet samo do izbora 2017. Na srednji je rok to neodržvio, u Karamarku bi imali oporbu u Saboru kakvu sad imaju u SDP-u.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.